1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jaki smo samo zajedno

24. ožujka 2018

Solidarnost je trenutno primarna dužnost unutar EU-a, jer su i Rusija i SAD podjednako velika prijetnja za Europljane. Od nužne potrebe za jedinstvom profitirala je i Theresa May, smatra Barbara Wesel.

https://p.dw.com/p/2uuE8
Belgien EU-Gipfel - Juncker und May
Foto: Reuters/F. Lenoir

Debata šefova vlada o ruskom napadu nervnim agensom trajala je duže i bila je žešća nego što se to očekivalo. Na koncu je rezultat diskusije bila oštrija formulacija, kojom se odgovornost za napad jednoznačno prebacuje na Rusiju. Britanska premijerka uspjela je uvjeriti svoje kolege sa znanjem tajnih službi o otrovu korištenom u napadu. Agresija Rusije cilja na cijelu Europu, kazala je Theresa May.

Savezna kancelarka je izričito stala na njezinu stranu i pobrinula se i sama da zemlje poput Grčke ili Italije odustanu od svog oklijevanja po pitanju otvorene konfrontacije s Moskvom. I cijeli niz članica EU-a na pokušaj ubojstva na europskom tlu želi odgovoriti izbacivanjem ruskog diplomatskog osoblja. To je najoštrija moguća mjera na diplomatskoj razini.

Next exit - Brexit

Britanska premijerka je europsko zajedništvo „proslavila“ kao osobnu pobjedu. Ali se kiti tuđim perjem. Godinu dana prije izlaska svoje zemlje iz EU-a, May je ni kriva ni dužna profitirala od europske solidarnosti. Njezini kolege su tako samo po sebi razumljivo ojačali njezinu poziciju prema Putinu, da će njoj ta podršku i zajedništvo sigurno jednoga dana nedostajati. Usprkos svim zaklinjanjima Therese May da će i nakon Brexita postojati sjajno partnerstvo na sigurnosnom polju, jasno je da će Velika Britanija, nakon što postane „treća zemlja“ i kad London ne bude sudjelovao više na sastancima na vrhu EU-a,  ta zemlja izgubiti na utjecaju, i to dramatično.

Osim toga na sastanku šefova vlada u Bruxellesu su se počeli nazirati dogovoreni sljedeći koraci u pregovorima oko Brexita. Oni su postigli dogovor oko toga kako bi trebalo izgledati prijelazno razdoblje za Britance i da bi temelj budućeg odnosa trebao biti sporazum o slobodnoj trgovini. To je ustvari najmanji mogući nazivnik u međunarodnim odnosima. Više nije bilo moguće zbog britanskih „crvenih linija“, moglo se čuti od sudionika sastanka sa žaljenjem – uz napomenu da bi oni mogli i promijeniti svoje mišljenje.

U pregovorima oko Brexita u međuvremenu se ustalio obrazac po kojem britanska strana najprije postavlja velike zahtjeve, ali onda i poklekne čim EU ostane odlučno kod svog kursa. Spoznaja da u tom postupku na koncu nema pobjede Ujedinjenog Kraljevstva se, izgleda, proširila na na „Otoku“.

Trumpov „trgovinski rat" još nije otklonjen

Barbara Wesel
Barbara Wesel

Europska se solidarnost za sada dokazala i kad se radi o prijetnjama američkog predsjednika. EU je odmah zaprijetio protumjerama, onda je poslao pregovarače u Washington i tako dobio na vremenu. No, četiri tjedna je premalo vremena kako bi se popričalo o međusobnim problemima u razmjeni roba – i kako bi se iste riješilo. Osim toga Europljani nerado žele pregovarati s pištoljem na sljepoočnici.

EU i dalje zagovara slobodnu, ali reguliranu svjetsku trgovinu i pritom pokušava zaštiti vlastite interese. U slučaju trgovinskih ratova sve strane mogu samo izgubiti, tako glasi opomena Europljana upućena američkom predsjedniku. Ali on, koliko je poznato, ne sluša, već slijedi vlastite impulse. Time on trenutno predstavlja najveću prijetnju za rast, blagostanje i socijalni mir u Europi. Još uvijek je posve nejasno u kom smjeru to ide. Povlačenje savjetnika s ekonomskim iskustvom iz Bijele kuće ne da se nasluti ništa dobroga. Opasnost trgovinskog rata s SAD-om, u ovom ili onom obliku, još nije otklonjena – ona je samo prolongirana.

Prijetnja sporazumu s Iranom

I na polju vanjske politike u SAD-u se naziru sve tamniji oblaci. Imenovanjem „jastreba" Johna Boltona za sigurnosnog savjetnika povećava se potencijal ugrožavanja predviđenih razgovora sa Sjevernom Korejom. A atomski sporazum s Iranom u tim su okolnostima mnogi već otpisali. Europljani već razmišljaju što bi mogli spasiti ako SAD napusti ugovor. I tu prijeti sljedeća velika međunarodna kriza, za to vrijeme bjesni rat u Siriji, a autokrat Erdogan intenzivira borbu protiv Kurda.

Međunarodna situacija je toliko zabrinjavajuća da je ona „učvrstila“ Europljane u zajedništvu. Prvi reformski koraci za eurozonu su odgođeni za ljeto, trenutno je EU zaokupljen time da osigura preživljavanje u ekstremno olujnim vremenima. Šefovi vlada su shvatili da su samo zajedno dovoljno jaki kako bi izdržali napade starih neprijatelja i bivših prijatelja.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje