Kome je ustvari koristilo ubojstvo iranskog generala? | Politika | DW | 05.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kome je ustvari koristilo ubojstvo iranskog generala?

Napetosti na Bliskom istoku nakon ubojstva iranskog generala tijekom jednog američkog raketnog napada iz sata u sat rastu. U SAD-u se vodi diskusija o tome je li ubojstvo Sulejmanija uopće služilo interesima zemlje.

 

Vlade Teherana i Washingtona upućuju sve više prijetnji jedna drugoj. Nakon ubojstva iranskog generala Kasima Sulejmanija je predsjednik SAD-a Donald Trump Iran upozorio od napada na državljane SAD-a te zaprijetio napadima na 52 iranska cilja. Ta brojka vjerojatno upućuje na 52 američka taoca za vrijeme okupacije veleposlanstva SAD-a u Teheranu iz 1979. godine. Iranski ministar vanjskih poslova je na to odgovorio da bi napadi na kulturne spomenike Irana bili "ratni zločini". Trump je kao obrazloženje za ubojstvo iranskog generala naveo da je Sulejmani bio "terorist broj jedan" u svijetu te da je bio planirao napad na državljane SAD-a u Iraku.

U samom SAD-u se povodom čitave ove eskalacije vodi žestoka diskusija o tome je li ubojstvo iranskog generala doista služilo interesima Sjedinjenih Američkih Država. Na takvo pitanje je američki posebni izaslanik za Iran Brian Hook reagirao gotovo ljutito. Tko tvrdi da američka administracija nema strategiju za Iran, taj je namjerno slijep, kazao je Hook u intervjuu za njemački javni servis ARD. U istom dahu je još jednom obranio gospodarske sankcije: "Uskraćujemo režimu (u Teheranu) prihode koji bi mu bili potrebni za destabilizaciju Bliskog istoka. Istovremeno smo ostavili otvorena vrata za diplomatsko rješenje. Iranski režim nije tražio diplomatsko rješenje, već je pokušao riješiti naše nesuglasice vojnim sredstvima."

Antiratni prosvjed u New Yorku i transparent na engleskom: ne ratu s Iranom (picture-alliance/dpa/Rainmaker Photo/MediaPunch)

I među stanovništvom SAD-a raste strah od rata s Iranom

Tu je još i škakljivo nuklearno pitanje

Trumpova administracija je uvijek govorila kako želi suzbiti utjecaj Irana na zemlje Bliskog istoka. Ali je istovremeno američka vojska bila da koja je napadom na iranskog zapovjednika u Bagdadu povrijedila suverenitet Iraka i nije imala obzira prema stanju saveznika.

Čak bi mogao uslijediti poziv iz Bagdada da se povuku američki vojnici koji se u Iraku bore protiv "Islamske države". U Njemačkoj se diskutira o tome da se čak prekine i misija za obuku iračkih sigurnosnih snaga. Vakuum koji nastaje kao posljedica bezobzirnog djelovanja Washingtona u tom slučaju bi mogla popuniti samo jedna zemlja: Iran.

Osim toga, tu je još i nuklearno pitanje. Kako Trumpova administracija u ovakvom napetom stanju misli postići novi nuklearni dogovor s Iranom? Teheran naredni tjedan namjerava objaviti kojih točaka dosadašnjeg sporazuma se ne želi više pridržavati.

Paljenje američke zastave u Teheranu (Reuters/WANA/N. Tabatabaee)

Bijes protiv SAD-a postaje sve veći

U Washingtonu nema odgovora na ta pitanja. Umjesto toga predsjednik Trump daje osjećaj zadovoljstva svim onima koji su skupa s njim mišljenja da je protivniku Iranu zadao težak udarac. "Danas se prisjećamo žrtava Sulejmanijevih užasnih zločina. I daje nam utjehu to što je prošla njegova vladavina terorizma", kazao je Trump nakon raketnog napada.

Pozadina napada i protunapada

Odluka o ciljanom ubojstvu iranskog generala je očito pala u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago u Floridi. Ministar obrane Mark Esper i ministar vanjskih poslova Mike Pompeo su Trumpu navodno proteklog ponedjeljka ponudili više vojnih opcija. Prethodno je milicija Kataib Hezbollah uz iransku pomoć napala jednu vojnu bazu u Iraku i pritom ubila jednog državljanina SAD-a.

Donald Trump (picture-alliance/ZUMA Wire/TNS/P. Portal)

Trump je donio odluku o napadu na Sulejmanija koja ima dalekosežne posljedice i koja je prouzročila dodatne velike napetosti na Bliskom istoku

Trump je dao naredbu za napad na položaje te milicije u Iraku i u Siriji. Pritom je ubijeno 25 ljudi. Nakon prosvjeda praćenog nasiljem ispred veleposlanstva SAD-a u Bagdadu, Trump se odlučio za opciju koja je sa sobom nosila najveće posljedice: ciljano ubojstvo iranskog zapovjednika i onoga koji vuče konce Kasima Sulejmanija - uz čuđenje zaposlenika u ministarstvu obrane, kako pišu "New York Times", "Washington Post" i "Los Angeles Times".

Ta taktična vojna akcija osim toga u Washingtonu izaziva još više pitanja: uzda li se Trumpova administracija ipak u smjenu režima u Teheranu? Prijeti li izravna konfrontacija? Što je rješenje?

U jednom informativnom razgovoru s novinarima je jedan predstavnik Trumpove administracije u šali kazao: "O Bože, zar moramo objasniti zašto neke stvari radimo?". Odgovor na pitanje o strategiji prema Iranu, taj predstavnik Bijele kuće nije imao.