Kome je bila potrebna revizija tužbe BiH protiv Srbije? | Politika | DW | 10.03.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kome je bila potrebna revizija tužbe BiH protiv Srbije?

Odluka Međunarodnog suda pravde kojom se odbija zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije vjerojatno je samo još jedna u nizu s kojom će manipulirati neka od strana u BiH radi svojih političkih ciljeva.

Ukoliko se zaista ispostavi da je Međunarodni sud pravde u Den Haagu još u svibnju prošle godine obavijestio Sakiba Softića da ga ne smatra agentom BiH, postavlja se opravdano pitanje zbog čega se na ovaj način ušlo u pokretanje postupka revizije tužbe BiH protiv Srbije. Sud je navodno obavijestio Softića da je neophodno novo imenovanje u ovom postupku nakon što je on tražio odgovor je li njegovo imenovanje iz 2002. godine još važeće.

Zavjera ili logična odluka?

Predsjednik Međunarodnog suda pravde Ronny Abraham je jučer potvrdio da je sud odbio u postupak uzeti zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije upravo zato što o imenovanju agenta, a ni o pokretanju postupka za reviziju, nije dobio nikakvu odluku Predsjedništva BiH, kao kolektivnog šefa države. Ta informacija otvara pitanje opravdanosti pokretanja postupka bez suglasnosti sve tri strane u BiH, odnosno članova Predsjedništva BiH. Analitičari smatraju da je u ovakvim odnosima, onima koji su pokrenuli cijelu priču preostalo jedino da optuže sud da je radio u funkciji politike.

„Nakon odbacivanja zahtjeva za revizijom gospodin Bakir Izetbegović je prinuđen da na retoričkom planu, raznim političkim strategijama, optuži Međunarodni sud da je iznevjerio pravdu i da ga svrsta u neku vrstu geopolitičke zavjere protiv Bošnjaka razbuktavajući i dalje vlastiti nacionalizam", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, navodeći da će i političke oligarhije iz RS-a nastaviti biti glasnogovornici nekadašnje politike iz Srbije, braneći ih na svim poljima.

Izetbegović bi bio „krivac“ u oba slučaja

Bakir Izetbegović bosniakischer Vertreter im dreiköpfigen Staatspräsidium (picture-alliance/dpa)

Bakir Izetbegović

Razvoj događaja i odluka Suda upravo govore u prilog činjenici da je Predsjedništvo BiH trebalo imati zajednički stav u vezi s ovim pitanjem pa i u smislu imenovanja agenta pred Međunarodnim sudom. Iako toga nije bilo, Izetbegović je u konsultaciji s predstavnicima drugih bošnjačkih stranaka, ali i obiteljima žrtava, donio odluku da se u proces revizije ipak ide. Analitičari smatraju da je i on znao što je ishod, ali da nije imao izbora s obzirom na to da su samo dva scenarija bila moguća. U prvom, u kojem ne pokreće reviziju, postaje odgovoran prema žrtvama i gubi političke bodove i u drugom, aktualnom, u kojem je optužen da nije reagirao na pravi način i da se bespotrebno čekalo deset godina na pokretanje revizije.

Izetbegović i Softić susrest će se i s kaznenom prijavom koju protiv njih podnosi NDP, član Saveza za promjene, koji je u koaliciji sa SDA na državnoj razini. Prijava će biti podnijeta Tužilaštvu BiH zbog lažnog predstavljanja, poticanja na lažno predstavljanje, kao i uzurpacije ustavnih ovlasti.

Preispitati sudjelovanje u koaliciji

„Odvjetnici su pripremili kompletnu tužbu i ostalo je još samo da se utvrdi tko će biti potpisnici. U ponedjeljak je predajemo Tužilaštvu BiH“, kaže lider NDP-a Dragan Čavić pozivajući predstavnike Saveza za promjene da preispitaju odnose unutar koalicije s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i stvore nove uvjete za njeno funkcioniranje.

Dragan Covic (DW/M. Martinovic)

Dragan Ćović

S druge strane, obitelji žrtava traže odgovornost, prvenstveno članova Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i Dragana Čovića, koji nije htio podržati zahtjev za reviziju. Također traže i odgovornost Bakira Izetbegovića s obzirom na to da „cijeli proces nije pripremljen kako treba", te da se čekalo deset godina, iako je bilo osnova da se ranije krene u reviziju.

U svakom slučaju politički aspekti cijelog slučaja tek će biti analizirani, a svatko će ga analizirati na svoj način i s obzirom na svoje potrebe, tvrde analitičari.

Odluka bitna za sve

„Ipak, mislim da je odluka suda jako dobra jer je poslala poruku da su institucije zemlje bitne, da je bitna jedinstvena odluka. Ovo je iznenađenje za sve, i za Bošnjake i za Srbe samo iz različitih uglova. Sud pravde se morao držati pravnih načela da ne bi otvorio Pandorinu kutiju na brojnim stranama svijeta. BiH je pod utjecajem međunarodnog prava sada postala i konačno dejtonska država. Ovo je točka na previranje od 20 godina, gdje se nešto tražilo mimo institucija sistema. Ovo je bitno i za europski put BiH i političari na svim stranama trebaju izvući pouku iz ovoga, bez obzira o kojoj se strani radi“, kaže direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja.

Nema najave o povlačenju nekih novih poteza, kada je riječ o reviziji tužbe mada se pojavila informacija da bi naredni korak mogao biti podnošenje tužbe pred pravosudnim institucijama u Srbiji, za što još nema potvrde, iako obitelji žrtava kažu da neće odustati od ovog procesa. Hoće li to biti „dobra priča“ za prikupljanje nekih novih političkih bodova, analitičari smatraju da ako ne ova, onda neka druga sigurno hoće, jer su to procesi na kojima počiva sva politika u BiH.

Bit će još kriza

„Jasno je da će retorika u budućnosti biti takva da se traži neki izlaz iz vaninstitucionalnog djelovanja i krize vlasti. Ali milijun je razloga za neke nove krize i nove političke sukobe. Koje će od njih povući Dodik ili Izetbegović, ovisi od stjecaja okolnosti. Nakon krize referenduma, pa revizije, očekuje nas najvjerojatnije kriza mehanizma koordinacije, a onda nakon toga ustavna kriza koju će pokrenuti Dragan Čović. Mi smo naučili živjeti s krizama koje održavaju nacionalisti na vlasti", zaključuje Kazaz.

Preporuka uredništva