Komšić nije htio primiti Jeremića | TEME | DW | 26.12.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Komšić nije htio primiti Jeremića

Prilikom posjeta srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića Bosni i Hercegovini na vidjelo je još jednom izašlo, koliko su odnosi tih dviju zemalja opterećeni problemima. A izgledi za poboljšanje nisu na vidiku.

default

Član predsjedništva BiH Željko Komšić

Slučaj Ilije Jurišića kojega su srbijanske vlasti uhapsile na beogradskom aerodromu 2007. godine pod optužbom da je sudjelovao u navodnim zločinima protiv vojnika JNA u Tuzli 92. godine, u znatnoj mjeri opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. To potvrđuje i odbijanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se susretne s ministrom vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem. Komšić je izjavio da je "Jeremić u BiH trebao doći s Ilijom Jurišićem".

Ni Radmanović se neće susresti s Jeremićem

Vuk Jeremic

Vuk Jeremić

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kaže da Predsjedništvo BiH nije na vrijeme obaviješteno o Jeremićevom posjetu BiH, te da se zato s ministrom vanjskih poslova Srbije neće susresti ni tijekom boravka Jeremića u Banjaluci.

"Prema svim dosadašnjim pokazateljima, srbijanske vlasti neopravdano drže u zatvoru oboljelog Iliju Jurišića uskraćujući mu i pravo na liječničke preglede", kaže predsjednik Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinan Alić. "Sudski proces traje gotovo godinu dana, 25 svjedoka je izvedeno, a nijedan svjedok nije potvrdio navode iz optužnice, niti ima pojma tko je Ilija Jurišić", kaže Sinan Alić dodajući kako je "očigledno Ilija Jurišić kolateralna šteta nesređenih odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo".

Odnose još opterećuje ratna prošlost

Da su odnosi između dviju zemalja "nesređeni" potvrđuje i ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović koji tvrdi da je "došlo do izvjesnog zastoja i nove doze nepovjerenja zbog slučaja Jurišić, različitih interpretacija presude Međunarodnog suda pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Srbije", ali i "neodmjerenih izjava pojedinih zvaničnika o povlačenju paralele između slučaja Kosova i Republike Srpske".

Karte Bosnien und Herzigowina deutsch Quelle: Wikimedia

Dejtonska karta Bosne i Hercegovine

Srbijanski analitičar Zoran Dragišić, međutim, vjeruje da su odnosi između BiH i Srbije u uzlaznoj putanji, iako su još uvijek opterećeni ratnim nasljeđem. "Odnose BiH i Srbije u ovom trenutku opterećuje to što u ovom trenutku suradnja s Haškim sudom nije završena, to što svi ratni zločinci još nisu izašli pred lice pravde i ti procesi nisu završeni, a tu je i sudbina nestalih osoba", ističe Dragišić. Dodaje kako će u budućnosti ti odnosi biti obilježeni i neminovnom promjenom Dejtonskog ustava što može biti "prilika za poboljšanje, ali i pogoršanje odnosa između dviju zemalja".

Problematično i povezivanje RS-a sa Srbijom

Prema nevladinoj organizaciji ACIPS (Asocijacija alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije), odnose između BiH i Srbije narušavaju i specijalne veze Republike Srpske i Srbije. Uspostavljanjem specijalnih odnosa između manjeg bosanskohercegovačkog entiteta i Srbije, "Republika Srpska integrira ključne razvojne funkcije sa Srbijom dok se sve čini da se osnaživanje odnosa unutar BiH zaustavi". ACIPS smatra da se radi o "Institucijskoj integraciji između jednog dijela BiH i druge države, što je direktna povreda suvereniteta BiH".

Preporuka uredništva

  • Datum 26.12.2008
  • Autor Samir Huseinović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GNRj
  • Datum 26.12.2008
  • Autor Samir Huseinović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GNRj