Koliko su opasne investicije Saudijske Arabije?
2. listopada 2022
Bilo je redovitih poziva na bojkot Saudijske Arabije zbog dobro dokumentirane povijesti kršenja ljudskih prava u toj zemlji. Ali svatko tko to pokuša učiniti, teško će u tome uspjeti s obzirom na međunarodna ulaganja te zemlje.
Državni fond Saudijske Arabije – odnosno njezin investicijski fond u državnom vlasništvu – aktualno ima udio u ovim kompanijama: Amazon, Google, Visa, Microsoft, Disney, Nintendo, Uber, PayPal i Zoom, te mnogim drugim.
U posjeduju ovog fonda je također tvrtka za odmor Carnival, britanski nogometni tim Newcastle United a njeguje i značajne odnose s Blackrockom, najvećom svjetskom tvrtkom za upravljanje imovinom. U načelu, svaki put kada kupite karamel mocca latte u Starbucksu ili igrate online-igricu World of Warcraft, također podržavate saudijska ulaganja.
Radikalne promjene
Razlog zašto Saudijska Arabija ima udio u svim ovim poznatim imenima je njezin Fond za javno ulaganje ili skraćeno PIF.
Većina zemalja ima državne fondove, a Saudijska Arabija nije iznimka. PIF je utemeljen 1971., ali sve donedavno, saudijski fond je uglavnom imao skromna domaća ulaganja i nije bio veliki međunarodni igrač.
Sve se promijenilo otprilike 2015. kada je de facto vladar Saudijske Arabije, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, kojeg često jednostavno nazivaju MBS, počeo konsolidirati bogatstvo kraljevstva pod svojim imenom. MBS je PIF pretvorio u središnji dio svojih planova za modernizaciju zemlje i diverzifikaciju njezine ekonomije - što dalje od nafte.
"Njegova [PIF-ova] nova uloga u saudijskoj političkoj ekonomiji je bez presedana", napisala je Karen Young, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia, u izvješću iz 2019. u okviru politološkog projekta o Bliskom istoku. "On je središnji pokretač rasta u novoj Saudijskoj Arabiji, kako je to zamislio MBS. Državni resursi usmjereni su na napajanje PIF-a, a državna imovina se prodaje kako bi se prikupio novac za PIF", navodi Young.
Osim što omogućava MBS-u da brzo promijeni stvari i brzo zaradi novac, PIF također daje saudijskom princu "vrlo čvrstu ruku protiv internog neslaganja ili alternativnih ideja o odgovarajućoj ulozi privatnog poduzetništva", tvrdi Young.
Velike ambicije
Konačni cilj Saudijske Arabije je da PIF do 2030. godine postane najveći i "najutjecajniji" državni fond na svijetu, s imovinom vrijednom dva bilijuna dolara (2,07 bilijuna eura). Trenutno ima oko 620 milijardi dolara (644 milijarde eura). To je više od četiri puta više nego 2015. godine.
Norveški mirovinski fond, koji upravlja imovinom vrijednom 1,4 bilijuna dolara (1,45 bilijuna eura), trenutno je najveći na svijetu, a PIF je na šestom mjestu.
No izgledi PIF-a da se popne na vrh te ljestvice su dobri. Zahvaljujući globalnoj energetskoj krizi, zbog ruske invazije na Ukrajinu, cijene nafte su znatno porasle. Kao rezultat toga, Saudijska Arabija, drugi najveći proizvođač nafte u svijetu, očekuje proračunski suficit po prvi put u deset godina i vjerojatno će moći "upumpati” još više novca u PIF.
No, kako PIF i autoritarni vođa koji stoji iza njega postaju sve moćniji, neki promatrači postaju zabrinuti. Jesu li sva ta međunarodna ulaganja i znak političke moći? Hoće li Saudijska Arabija koristiti PIF za "kupnju” podrške za vlastite vanjskopolitičke ciljeve?
Prljavi novac?
Krajem prošle godine Amnesty International izrazio je zabrinutost zbog preuzimanja nogometnog kluba Newcastle United (naslovna fotografija) od strane Saudijske Arabije, smatrajući da je to način da se povrede ljudskih prava „operu kroz sport". Kritičari su rekli isto o turnirima LIV Golf i nedavnim utrkama Formule 1 u Saudijskoj Arabiji.
Postavljena su i pitanja o tome je li PIF — veliki, iako neizravni ulagač u Twitter (posjeduje dionice preko druge saudijske tvrtke) — imao ikakav utjecaj na način na koji je ta društvena mreža postupala sa saudijskim špijunskim skandalom 2015. Twitter je zanijekao da ulagači imaju bilo kakav utjecaj na njegovo svakodnevno poslovanje.
Saudijska Arabija je putem PIF-a i drugih fondova u koje ulaže, poput japanske SoftBanke, također uložila milijarde u američku tehnološku scenu. I kao što je tvrdila Kara Swisher, američka stručnjakinja na ovom području, "ako uklonite Saudijce iz svjetske globalne mreže, sve će se urušiti."
Čini se da u 2019. godini PIF nije imao veća izravna ulaganja u Europi ili Njemačkoj, navodi se u izvještaju Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP) iz 2019. godine.
Moguć politički utjecaj
To bi se možda moglo promijeniti. Karen Young sa Sveučilišta Columbia, koja radi na knjizi o državnim imovinskim fondovima u zaljevskim državama, kaže za DW da su u posljednje vrijeme zaljevski državni imovinski fondovi držali na oku ulaganja u Grčku "zbog obrambenih razloga" ali i Njemačku zbog energetskih poslova.
"Ako PIF proširi svoje investicijske aktivnosti u Europi, procjena političkog učinka mogla bi postati nužna s obzirom na blisku vezu između fonda i saudijske vlade", upozorava se u izvješću SWP-a. "Moralo bi se napraviti procjena djeluje li PIF isključivo kao ulagač koji cilja na profit ili provodi vanjskopolitičku agendu."
U ovom trenutku, PIF još uvijek uglavnom djeluje kao investitor koji traži profit, kaže Young. "To je doista domaći alat za lokalna ulaganja i transformaciju saudijskog gospodarstva", kaže Young. Ona također kaže da je izvedivo to da bi PIF mogao s vremenom postati više politički, ali, ustvrdila je, "trenutačno je prioritet domaći rast, otvaranje radnih mjesta i stabilnost u Saudijskoj Arabiji."
Međutim, druga je priča kada su u pitanju regionalna ulaganja, složili su se Young i drugi stručnjaci. Zaljevske države, uključujući Saudijsku Arabiju, godinama se natječu za ekonomski utjecaj u zemljama poput Egipta. Ovo natjecanje se nedavno ubrzalo jer se zemlje s financijskim problemima poput Egipta i Turske bore s ozbiljnim ekonomskim problemima i dugovima. Njihovi daleko bogatiji susjedi iz Zaljeva krenuli su u kupnju po vrlo povoljnim cijenama za ulaganje, što je dio onoga što britanski Financial Times opisuje kao "šoping groznica".
"Rijad gura Egipat da proda obiteljsko srebro", kaže Stephan Roll, šef odjela za Bliski istok i Afriku u SWP-u. On se pritom referira na unosna državna poduzeća ili udjele egipatske vlade u profitabilnim privatnim tvrtkama. "Posljednjih je tjedana objavljeno da je SEIC [novoosnovana Saudi Egyptian Investment Co, u vlasništvu PIF-a] kupila ili uložila u egipatske tvrtke. Ali to nije sasvim transparentno. Egipatsko civilno društvo gleda na ovaj razvoj sa zabrinutošću i pita da li se njihovu zemlju rasprodaje", kaže Roll.
Ali i on vjeruje da su upravo sada Saudijci, barem, "manje zabrinuti političkim utjecajem nego korištenjem svojeg položaja kako bi ostvarili vrlo povoljne poslove".
"Ova šoping groznica nakon ciklusa procvata na naftnim tržištima ne iznenađuje", dodala je Sara Bazoobandi, suradnica na GIGA-Institutu za bliskoistočne studije sa sjedištem u Hamburgu. "Važno je napomenuti da je jedan od najčešćih motiva za ova ulaganja još uvijek maksimiranje [financijskih] uloga."
S druge strane, dodala je, "svako ulaganje također je potraga za nekom vrstom interesa od strane investitora. A ako je investitor vlada, mogu biti uključeni i 'nefinancijski' interesi.”
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu