Koliko će koštati korona-pandemija? | Gospodarstvo | DW | 09.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

korona-kriza

Koliko će koštati korona-pandemija?

Njemački Bundestag namjerava državni proračun u idućoj godini zadužiti za dodatnih 180 milijardi eura. Hoće li to biti dovoljno za spas gospodarstva ako ponovo dođe do strogog lockdowna?

U Njemačkoj se ovih dana puno raspravlja o tomu kako bi trebala izgledati daljnja borba protiv korona-pandemije. Blagi lockdown očito nije donio željene rezultate. Od početka studenog su zatvoreni restorani i sve što služi zabavi, ali tvornice, trgovine, škole i dječji vrtići i dalje rade. Zaustavljen je, istina, eksponencijalni rast novih infekcija, ali broj novih infekcija i smrtnih slučajeva je i dalje na visokoj razini.

Drugi, strogi lockdown visi u zraku. Odluka o njemu bi mogla biti donesena još prije Božića. Ali, koliko bi to stajalo? Ove godine se državni proračun dodatno zadužio za 160 milijardi eura radi zaštite zdravlja građana i pomoći gospodarstvu. U nacrtu proračuna za 2021. predviđeno je novo zaduženje od 180 milijardi eura. To je više nego ikad ranije. Ukupni izdaci državnog proračuna trebali bi iznositi gotovo 500 milijardi eura.

Ministar financija Olaf Scholz se hvali

Pitanje je hoće li ta svota biti dovoljna ako se bude moralo zatvoriti puno više nego do sada. O tome će razmišljati i savezni ministar financija. Ali u ovom tjednu kad Bundestag raspravlja o saveznom proračunu za 2021. Scholz ne želi ostaviti dojam nesigurnosti. Umjesto toga on u raspravi naglašava da je Njemačka dosad puno bolje prošla kroz krizu nego što su mnogi prognozirali. Gospodarstvo je, kaže on, unatoč djelomičnom lockdownu na mnogim područjima došlo opet na razinu na kojoj je bilo prije krize i prognoze su dobre te da Njemačka na međunarodnoj razini dobiva puno pohvala za svladavanje krize. „To je zlatni standard, tako se to mora činiti, ako se želi suprotstaviti tako velikoj krizi“, rekao je doslovce savezni ministar financija. 

Veliko zaduženje mu nije bilo lako ni u jednoj minuti, kaže ministar, ali ono je opravdano da bi se prebrodilo krizu, naglašava Scholz: „Bit će utrošeno puno novca, ali prema dobrom planu.“ Vraćanje dugova je uspjelo i nakon financijske i gospodarske krize prije više od deset godina, kaže ministar. „Zato je jako prihvatljivo očekivanje da mi to možemo.“

Nesiguran pogled u budućnost

Ali, hoće li se gospodarstvo, ne samo u Njemačkoj, nego i u Europi i svijetu stvarno tako brzo oporaviti da se zaduženje može kontrolirati? U Aziji već počinje treći val pandemije s virusom koji je ponovo mutirao. Kakve posljedice to ima za predstojeće cijepljenje?

Nitko trenutno ne može reći hoće li 180 milijardi eura novog zaduženja u idućoj godini biti dovoljno. Ali, ministar financija jasno daje na znanje da državne potpore moraju imati granice. „Mi ne možemo financirati sve što si je netko izmislio“, kaže Scholz. Radi se prije svega o investicijama u projekte budućnosti i time jačanju gospodarstva da Njemačka može „iz krize izaći jača“.

Sakriva li korona pogled na sve drugo?

To mišljenje zastupaju Zeleni koji kritiziraju način raspodjele novca iz proračuna. U korona-pandemiji premalo se investira u važna područja budućnosti, a transformacija gospodarstva prema klimatskoj neutralnosti izgubljena je iz vida, kažu oni. „Tko ovdje misli da se klimatski neutralan čelik, klimatski neutralnu kemijsku industriju, ekološku reformu autoindustrije, masovnu izgradnju željezničke infrastrukture može financirati onako usput, iz blagajne za poštanske troškove, taj se vara“, kaže stručnjak zelenih za pitanja proračuna Sven-Christian Kindler. Potrebna je „velika investicijska ofenziva" od 50 milijardi eura godišnje, smatra on.

Još više novca upumpati u državni proračun? Pomoć gospodarstvu se može priuštiti, kaže Kindler. Njemačka uzimanjem kredita sada čak zarađuje novac, jer se na financijskom tržištu plaćaju negativne kamate. To se mora iskoristiti, tim više što Njemačka u međunarodnoj usporedbi ima razmjerno malu stopu zaduženja, kaže Kindler. S otplatom kredita se ne smije početi prerano, upozorava on.

Kritike ministra gospodarstva

FDP misli potpuno drugačije. „Dugovi su slatki otrov“, upozorava stručnjak liberala za državni proračun Christian Dürr. Sadašnji teret bi tako bio prenesen na buduće generacije, što je neprihvatljivo. Liberali smatraju da savezni ministar financija uzima prevelike kredite te da oni uopće nisu potrebni, pogotovo zato što do brojnih poduzeća uopće neće doći.

Tu kritiku je saveznom ministru gospodarstva Peteru Altmaieru uputila i Ljevica koja kritizira spore isplate potpora za studeni i prosinac kao i činjenicu da brojna poduzeća uopće nemaju pravo na tu potporu. Kršćansko-demokratski političar Altmaier se u Bundestagu branio izjavom. „Tko radi, taj i griješi."

Oporba kritizira ministra gospodarstva Altmaiera (lijevo)

Oporba kritizira ministra gospodarstva Altmaiera (lijevo)

Isplata potpora u tijeku

Za tri milijuna potencijalnih poduzeća koja imaju pravo na potporu ne može biti apsolutne ravnopravnosti u svakom pojedinačnom slučaju, kaže Altmaier. Savezna vlada će poduzećima koja su zatvorena u studenom i prosincu odlukom savezne i pokrajinskih vlada nadoknaditi 75 posto njihovog uobičajenog prometa. Toga nije bilo u poslijeratnoj povijesti Njemačke, naglašava Altmaier dodajući da je dosad u oko 100.000 slučajeva isplaćeno po desetak tisuća eura.

S obzirom na to da ta svota nije dovoljna većim poduzećima Altmaier je postigao dogovor s ministrom financija Scholzom da se pojedine rate potpore poveća na iznos do 50.000 eura. I Altmaier se nada da će davanjem obilne potpore poduzećima biti moguće da se gospodarstvo brzo oporavi nakon pandemije. Da to funkcionira pokazalo se ljetos, kaže on. „U većini zemalja oko nas je gospodarski pad bio dvostruko veći, a oporavak upola slabiji.“

Strogi lockdown zacijelo neizbježan

Ali, taj oporavak bi brzo mogao biti poništen ako Njemačka bude morala uvesti novi strogi lockdown, osim ako bi se zatvaranja i gospodarske štete moglo ograničiti na minimum. Nacionalna akademija znanosti Leopoldina preporučuje strogi lockdown od Božića do najmanje 10 siječnja. To bi bilo vrijeme kad su ionako školski praznici te kad i u gospodarstvu puno toga miruje.

Preporuka uredništva