Kolega robot i moje radno mjesto
8. siječnja 2019
„U svim odjelima smo se morali prilagoditi industriji 4.0, a to zahtijeva fleksibilnost", kaže Christiane Schäfers, šefica međunarodnog odjela za osoblje njemačke tvrtke Stiebel Eltron. Ona je specijalist za sustave grijanja i ima preko tri tisuće zaposlenih. Schäfers pravi dugoročne strategije: „Danas već planiramo nova radna mjesta u našoj kompaniji za tri godine."
U tu svrhu se sadašnje zaposlenike dalje školuju i na vrijeme se obučava potrebna radna snaga. Ukidanje radnih mjesta kroz automatizaciju? „Ne u Stiebelu", tvrdi Schäfers. „Broj naših zaposlenih se nije mijenjao, mi čak otvaramo nova radna mjesta."
Strah od robota
Tvrtka iz Donje Saske tako daje dobar primjer. Jer umrežavanje strojeva i automati koji sami uče ne moraju značiti ukidanje radnih mjesta. Naprotiv: u industriji 4.0 zaposlene u proizvodnji će roboti rasteretiti, tako da će se oni moći posvetiti novim izazovima. To je bar optimistična verzija.
Prema rezultatima studije „Automatica Trend-Index", sedamdeset posto zaposlenih u Njemačkoj smatra da tehničke funkcije poput upravljanja strojevima govornim nalozima predstavljaju olakšanje pri radu. Šezdeset posto ispitanih vjeruje da umjetna inteligencija od robota pravi bolje pomoćnike u pogonima za proizvodnju.
Veliki dio zaposlenih ne strahuje da će zbog robota ostati bez posla: 78 posto ispitanika je uvjereno da njihove socijalne sposobnosti ne mogu zamijeniti roboti sa svojim čipovima.
Taj optimizam ne dijele svi. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će u Njemačkoj u idućih petnaest do dvadeset godina svakog petog radnika zamijeniti software ili robot. Čak 36 posto zaposlenih treba računati da će im se znatno promijeniti radna svakodnevica.
U Njemačkoj je ta kvota viša nego u Norveškoj, SAD-u ili Austriji. Razlog je što je njemačka industrija tako strukturirana da se bolje mogu primijeniti procesi automatizacije. Voditeljica OECD-ovog istraživanja Glenda Quintini kaže da „ekonomije s velikim industrijama imaju veći rizik od automatizacije". Prema rezultatima studije, radna mjesta su više na udaru u Japanu i Slovačkoj nego u Njemačkoj.
Odlučujuća uloga školovanja
Rješenje konflikta „robot protiv zaposlenika" bi mogla biti njihova suradnja. Falk Senger, direktor Tehnološkog sajma iz Münchena, uvjeren je da roboti uz pomoć umjetne inteligencije mogu postati još stručniji pomagači: „Strojevi neće samo obavljati zadaće za koje su programirani. Oni bi uskoro mogli razumjeti pitanja kolega-ljudi, odgovarati na njih i reagirati na gestikulaciju. U sljedećoj fazi automatizacije je cilj predvidjeti radne korake, kako bi se prepreke na vrijeme uočile i uklonile s puta."
Senger smatra da ključnu ulogu imaju školovanje i daljnje usavršavanje „kako bi zaposleni održali korak s brzinom radnog svijeta 4.0". Većina ispitanih radnika na području tog usavršavanja priželjkuje veći angažman politike, gospodarstva i znanosti.
Tvrtka Bosch, veliki proizvođač komponenti za automobile, zajedno s Industrijskom i trgovačkom komorom Stuttgarta, pokrenula je tečaj koji se zove „stručna snaga za industriju 4.0". Industrijski mehaničar Bülent Cevran je među prvih dvanaest apsolvenata. Kao vođa smjene u odjelu za logistiku ranije je dijelove za proizvodnju morao ručno birati u skladištu i raspoređivati. Danas je taj proces automatiziran. Nakon završenog tečaja sada je u stanju sam raditi na umrežavanju unutar tvornice.
Za vrijeme dodatne izobrazbe koja je trajala stotinu sati, upoznao se s detaljima o stanju tehnike i prijenosu podataka. „Tehnička rješenja su pri tom samo jedna strana medalje", kaže Stefan Aßmann, šef odjela Bosch Connected Industry: „U industriji 4.0 je drugačija situacija za radnike. Oni moraju brzo reagirati na probleme i pronaći nova, kreativna rješenja."
Promjene i u drugim branšama
Digitalna promjena ne mijenja samo radne uvjete u industriji. Inovativna pomagala su svjež vjetar i za zdravstvo i njegu pacijenata. „Kod njege nemoćnih osoba rasterećenje donose programi koji sami uče i roboti", smatra Michael Stephan, direktor berlinske softverske kompanije BOS&S u kojoj je zaposleno stotinu ljudi. Njegovi programi za planiranje, dokumentaciju i obračune, njegovateljima pomažu u obavljanju knjigovodstvenog posla, za koji treba puno vremena. „Njegovateljima tako ostaje više vremena za pacijente", kaže Stephan.
U njegovom odjelu za razvoj novih tehnologija trenutno se testira „Pepper" – pokretni humanoid s prijateljskim izrazom lica i ekranom pred trbuhom koji osobama oboljelim od demencije pokazuje put, djeci pušta edukativne snimke, a u bolnicama radi kao recepcionar. „Tehničke mogućnosti neprestano rastu", naglašava Stephan. Roboti će uskoro moći preuzeti i fizički teške poslove kao što su podizanje i držanje pacijenata, što će znatno olakšati rad njegovatelja.