1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Kada je zločin genocid, a kada nije?

Sonia Phalnikar
2. studenoga 2023

Ratovi i oružani sukobi često rezultiraju velikim brojem žrtava. Neke se zločine automatski naziva "genocidom". No, to je pravno precizno definiran pojam. Kada zločini postaju genocid?

https://p.dw.com/p/4YJTI
Propalesinske demonstracije u Hamburgu
Propalesinske demonstracije u Hamburgu: genocid u Gazi?Foto: Marcus Brandt/dpa/picture alliance

Pojam genocid je prvi put korišten u vezi s užasima holokausta u Drugom svjetskom ratu. On se odnosi na pokušaj brisanja odnosno iskorjenjivanja jednog naroda ili određene etničke grupe ljudi.

1943. je poljsko-židovski odvjetnik Raphael Lemkin smislio naziv za sistematsko ubijanje Židova u nacističkoj Njemačkoj. Lemkin je u holokaustu izgubio sve članove porodice, osim brata. Vodio je kampanju za priznavanje genocida kao zločina prema međunarodnom pravu, otvarajući put za usvajanje Konvencije UN-a o genocidu 1948. godine. Ona je stupila na snagu 1951. godine.

Članak II Konvencije definire genocid kao čin "počinjen s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva". Prema definiciji Ujedinjenih naroda, takva nedjela uključuju: ubijanje ljudi, nanošenje fizičkih ili psihičkih povreda, pogoršanje životnih uvjeta do stepena opasnog po život, sprečavanje rađanja djece i prisilno oduzimanje djece roditeljima iz te grupe.

Tko može biti kazneno gonjen?

Konvencija UN-a o genocidu navodi da svatko može biti kazneno gonjen i kažnjen za genocid, uključujući i izabrane predstavnike vlasti. Međunarodni krivični sud za ratne zločine ima mandat da istražuje i procesuira genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prema njegovom statutu, svatko tko počini, naredi, sudjeluje u sprovođenju ili potiče genocid može biti kazneno gonjen. Postoji i Međunarodni sud pravde u Haagu, koji se bavi smeđudržavnim sporovima i može odlučiti jesu li države odgovorne za genocid.

Spomen obilježje za žrtve Holokausta (Berlin)
Spomen obilježje u Berlinu: Pojam grenocid je u pravnom smislu nastao u vezi s holokaustom Foto: Bildagentur-online/Joko/picture alliance

Dokazati genocid nije lako

"U svakodnevnom životu mnogi ljudi slobodnije koriste izraz genocid za najveće i najteže zločine jer zvuči mnogo jače od pojma ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti", objašnjava za DW Valérie Gabard, stručnjakinja za međunarodno pravo u Haagu i suosnivačica pravne konzultantske kuće UpRights. „U pravnom kontekstu, međutim, definicija je vrlo uska", objašnjava ona. "Utvrđivanje genocida ne ogleda se u brojkama ubijenih. Najvažniji kriterij je namjera da se grupa fizički istrijebi i uništi."

Stručnjaci ističu da je ovu namjeru teško dokazati jer često nedostaju neposredni dokazi. "Problem s dokazivanjem genocidne namjere je taj što je malo vjerojvatno da će počinitelji to direktno priznati na sudu", objašnjava William Schabas, profesor međunarodnog prava na sveučilištima Middlesex u Londonu i Leiden u Nizozemskoj. "Sudovi moraju zaključiti genocidnu namjeru iz ponašanja počinitelja. Moraju se osloniti na posredne dokaze i to mora biti izvan svake sumnje. To je točka kada genocid postaje teško dokazati."

Za procesuiranje genocida potrebno je vrijeme

Valérie Gabard je radila na međunarodnim krivičnim sudovima za Kambodžu, Ruandu i bivšu Jugoslaviju. Ona ističe da procesuiranje genocida može potrajati: "Kada je genocid u pitanju, uvijek ima mnogo žrtava i potrebno je mnogo vremena da se zločini istraže. Ne moramo samo dokazivati ​​namjeru da se ubije, već namjeru ubijanja ljudi zato što pripadaju određenoj grupi."

Je li to genocid ili ne?

Posljednjih godina političari su često koristili termin genocid kako bi opisali kršenje ljudskih prava u Kini, Mjanmaru, Siriji i sada Ukrajini. Nakon zločina, koje su počinile ruske trupe u Ukrajini, američki predsjednik Joe Biden je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za genocid 2022. godine.

Nišani na groblju u Srebrenici
Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu je zločin u Srebrenici proglasio genocidomFoto: Getty Images/D. Sagolj

Godinu dana ranije, vlade Sjedinjenih Država, Kanade i Nizozemske optužile su Kinu da je počinila genocid nad Ujgurima u Xinjiangu. Nekoliko drugih zemalja donijelo je parlamentarne rezolucije s istim optužbama. Stručnjaci ukazuju na tri genocida koja su kao takva priznata od strane Međunarodnog suda za ratne zločine: Ruanda, gdje je oko 800.000 Tutsija i umjerenih Huta ubijeno u genocidu 1994. godine; masakr u Srebrenici 1995. godine, koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom, te zločini Crvenih Kmera u Kambodži 1970-ih. Budući da su Crveni Kmeri ubili mnoge svoje žrtve zbog njihovog političkog ili socijalnog statusa, ne postoji konsenzus oko toga jesu li zločini u Kambodži, prema definiciji UN-a, zapravo predstavljali genocid

Međunarodni krivični sud je 2010. godine izdao nalog za uhićenje sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, optužujući ga za vojni pohod na stanovnike regije Darfur.

"Pravna definicija genocida primjenjuje se u predmetima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine i u presudama Tribunala za Ruandu. Postojeći zakon vrlo jasno pokazuje što je genocid", naglašava Schabas. Ali postoje i pokušaji da se termin genocid koristi za događaje koji ne zadovoljavaju zakonsku definiciju genocida, bilo da se radi o Ujgurima u Kini ili ratu u Ukrajini.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu