Klimatske promjene kao big business? | Priča dana | DW | 06.12.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Klimatske promjene kao big business?

Otapanje glečera, porast razine mora, neviđene prirodne katastrofe: suočeni sa sve vidlivijim promjenama klime, stručnjaci i političari iz cijelog svijeta do kraja ovog tjedna na Svjetskoj konferenciji o klimi u Montrealu raspravljaju o mogućnostima smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Za stolom sjede i brojni predstavnici gospodarstva.

Toplo i toplije- globalno zagrijavanje kao posljedica klimatskih promjena

Toplo i toplije- globalno zagrijavanje kao posljedica klimatskih promjena

Njima je, naime, u međuvremenu postalo jasno da je zaštita klime jedan od izvornih ciljeva svakog poduzeća. Ali i tržište budućnosti čiji se potencijal mjeri milijardama dolara. Brojke su ogromne: prirodne katastrofe će u idućim desetljećima prouzročiti 200 bilijuna američkih dolara ekonomske štete, prognozira Njemački institut za gospodarska istraživanja. Pogled u prošlost ne nudi puno bolje stanje: firma Münchner Merkur, vodeći svjetski osiguravatelj, je izračunala da je se u zadnjih 50 godina šteta nastala olujama, poplavama i odronima zemlje udeseterostručila. Nije ni čudo da poduzeća počinju shvaćati da tako dalje ne ide, jer je upitno i preživljavanje njih samih.

Ništa bez poduzeća

Na drugoj strani zaštita klime bez poduzeća nije moguća. Axel Michaelova istražuje klimu u Svjetskom gospodarskom institutu u Hamburgu i smatra: «Budući da pri svim ekonomskim aktivnostima nastaje ugljični dioksid zaštita klima mora početi u samim poduzećima. Pogledamo li diskusiji oko trgovine emisijskim kvotama u Europi postaje jasno da su pogođeni svi veliki emitenti: od proizvođača željeza do opskrbljivača energijom. Firme se moraju uhvatiti u koštac s tim problemom i naći što je moguće jetinija rješenja redukcije stakleničkih plinova.»

Novi tonovi iz SAD-a

Novi način razmišljanja je primijećen čak i kod najvećeg svjetskog koncerna, američkog giganta General Electrica. Šef te firme, Jeffrey Immelt kaže kako je svjestan opasnosti koja se približava, ali i da zna da je stiglo vrijeme za akciju. Još jedan pokazatelj pravog trenutka za akciju stiže s međunarodnih financijskih tržišta, koja vrlo pažljivo promatraju tu temu. Ipak, jasno je da cijela stvar neće funkcionirati ukoliko se u potpunosti prepusti mehanizmima slobodnog tržišta, napominje Axel Michaelova: «Ovo tržište može funkcionirati samo ukoliko država postavi jasna pravila. To znači da država mora odrediti emisijski cilj. Iz iskustava koje smo skupili u Njemačkoj i Japanu vidimo da pojedina poduzeća uspijevaju ispuniti ciljeve koje su si sami postavili, ali i da druga poduzeća nisu baš tako savjesna. Za većinu firmi su klimatske štete nešto što će se dogoditi negdje u daljoj budućnosti. Zato je potrebno da država upravlja ovom problematikom kako bi se počeli ostvarivati ciljevi redukcije emisije. Tek onda bi se poduzećima trebalo dati na izbor s kojim sredstvima će oni i u kojem području ostvariti redukciju.»

Dobre njemačke perspektive

Gospodarstvo se nada jasnim dugoročnim pravilima, kako bi moglo planirati investicije. Budući da većina velikih investicija u poduzećima ima životni vijek od 10, 20 ili 30 godina, bilo bi idealno, smatra Axel Michaelova, kada bi se već u Montrealu donio plan razvoja za idućih 10-15 godina. Konačno, zaštita klime je tržište vrijedno puno milijardi dolara. Međunarodna energetska agencija u idućih 25 godina računa s investicijskim volumenom u energetskom sektoru od 16 bilijuna dolara. Dio tog ogromnog kolača mogao bi pripasti i njemačkom gospodarstvu. Axel Michaelova: «Postoji cijeli niz njemačkih poduzeća u području obnovljivih energija i tehnologija za efikasnije korištenje energije. One mogu profitirati od toga da takve tehnologije u ostatku svijeta bivaju sve traženije. Veliki izvozni potencijal se otvara primjerice na području posebnih projekata s ciljem zaštite klime u zemljama u razvoju.»

Klimatsko-gospodarski boom

Stručnjak iz Hamburga ovo tržište uspoređuje s internetskim boomom početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Svugdje nastaju mala poduzeća, a puno ih ima dobre perspektive rasta. Od tog trenda želi profitirati i Axel Michaelova. Njegova firma je upravo dobila jedan veliki posao: on će ubuduće savjetovati jednu korejansku kemijsku tvornicu u trgovini emisijskim kvotama.