Kina, Ujguri i njemačka poduzeća | Gospodarstvo | DW | 28.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Kina, Ujguri i njemačka poduzeća

Što znaju njemačke tvrtke koje posluju u ujgurskoj pokrajini Xinjiangu o logorima i tlačenju tamošnjeg stanovništva? I zašto su te tvrtke aktivne upravo tu?

Tajni dokumenti kineske vlade nazvani China Cables, koji su dostavljeni istraživačkim novinarima, razotkrili su sustavno nasilje kineskog režima nad manjinom Ujgura koji žive na sjeverozapadu te zemlje, u autonomnoj pokrajini Xinjiangu. Otkako je to objavljeno zapadni političari iz SAD-a i Europe, pa tako i Njemačke, zahtijevaju dosljednost u poštivanju ljudskih prava. Manje odlučne su izjave njemačkih poduzeća koja su aktivna u toj regiji, a to su Volkswagen, BASF i Siemens. Kažu da ništa nisu znali i da se kod njih sve odvija po zakonu.

Volkswagen je brzo objavio iscrpno priopćenje kako bi spriječio da brutalno nasilje i bezakonje u toj kineskoj pokrajini nanese štetu i njegovom imidžu. "Polazimo od toga da ni jedan radnik ne radi pod prisilom", naglašava VW govoreći o zaposlenicima u njegovoj tvornici u glavnom gradu te pokrajine Urumqiju. Tvornica je u vlasništvu mješovitog poduzeća koje su osnovali VW i kineski koncern Saic. U tvornici radi 650 ljudi, proizvode automobile za kinesko tržište. To je najmanja VW-ova tvornica na svijetu, a ima ih više od 120.

Profesorica gospodarske etike Karen Horn, koja predaje na sveučilištima u Erfurtu i Zürichu, kaže: "Trebalo bi imati dokaze da one (tvrtke) svjesno zapošljavaju prisilne radnike. Za to dosad nema dokaza."

Je li prijeđena granica dopustivoga?

"Volkswagen je svjestan stanja u toj regiji", priopćio je ovaj koncern. "Promatramo razvitak i pritom se ravnamo prema javno dostupnim izvještajima Ujedinjenih naroda." Cilj VW-a je "da se radnim mjestima poboljša položaj ljudi iz svih etničkih skupina u Urumqiju". Ali, kada bi bila dosegnuta točka kad neko poduzeće više tamo ne bi moglo ostati?

Volkswagenova tvornica u Urumqiju

Volkswagenova tvornica u Urumqiju

To je krajnje teška odluka, kaže Karen Horn. "Ali, ako se događaju progoni, zatvor, prisilni rad, onda dolazimo do točke kad je prijeđena granica. Onda bi to bilo i kršenje njemačkih zakona. Tada se mora djelovati."

Po navodima Ujedinjenih naroda najmanje jedan milijun Ujgura i drugih muslimana u toj regiji je u pritvoru.  Zbog takvog postupanja Kine SAD je nedavno 28 kineskih poduzeća i vladinih organizacija stavio na crnu listu.

VW-ova tvornica se nalazi u zabačenoj regiji u kojoj je, po vladinim navodima, u prvih deset mjeseci ove godine prodano 23.000 automobila. To je za kineske prilike zanemarivo. U ostatku te zemlje je samo VW prošle godine prodao više od četiri milijuna automobila.

Pritisak Komunističke partije?

Što želi postići Volkswagen tvornicom do koje najprije izdaleka moraju biti dopremljeni dijelovi? U Kini je to "javna tajna", objavio je sad Frankfurter Allgemeine Zeitung, "da se investicije smanjuju zbog pritiska Komunističke partije". Radi li se o podobnom ponašanju kako bi se na drugom području moglo ostvariti svoje ciljeve? Odluka o tvornici koja radi od 2013. donesena je "na temelju čistih ekonomskih razloga", priopćio je VW u utorak. Taj koncern očekuje daljnje gospodarsko jačanje zapadne Kine i zato ostaje kod odluke o tvornici u Urumqiju.

Vodstvo u Pekingu je odbacilo sve prigovore i događaje u toj pokrajini promatra kao unutarnju stvar. Ustanove u kojima drži pritvorene Ujgure vlada u Pekingu naziva centrima za zanatsko obrazovanje.

Kineska pokrajina Xinjiang i sjedišta njemačkih tvrtki

Kineska pokrajina Xinjiang i sjedišta njemačkih tvrtki

I Europski parlament bi htio više informacija o tomu. Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, njemački zastupnik David McAllister, zahtijevao je da se "predstavnicima Ujedinjenih naroda odmah dopusti nesmetan pristup u kinesku pokrajinu Xinjiang" kako bi se moglo provjeriti tvrdnje iz upravo objavljenih tajnih vladinih dokumenata.

BASF: "Nema prisile"

U drugom po veličini gradu u toj pokrajini, Korli, njemački kemijski koncern BASF ima zajedničku tvornicu s kineskim partnerom. Kaže da je to tvornica "po svjetskim mjerilima". Razlozi za investiciju u toj regiji bili su "konkurentnost i dostupnost prirodnih sirovina". U vezi s tvrdnjama iz tajnih dokumenata koncern je suzdržan. Kaže da su svjesni "socijalnih problema u regiji Xinjiang". A što se tiče logoraša BASF tvrdi: "Isključujemo mogućnost da prisilni radnici rade kod nas." S kineskim partnerima su sklopljeni sporazumi "na temelju BASF-ovog kodeksa ponašanja", kažu u BASF-u.

I njemački koncern Siemens ima sjedište u Urumqiju i također je na udaru kritike zbog poslovanja u Xinjiangu. Jer, Siemens surađuje s kineskim poduzećem CETC, koje je kooperant kineske industrije oružja. Prema navodima organizacije za ljudska prava Human Rights Waths CETC je razvio aplikaciju koju policija koristi za nadzor i zatvaranje Ujgura. U Siemensu kažu o CETC-u da je težište suradnje s njim razvijanje inteligentnih proizvodnih pogona.

Bilo kako bilo, koncerni kao Siemens, VW ili BASF su dovoljno veliki i kineskim partnerima pružaju važnu tehnologiju da bi mogli reći: odustanite od toga ili se mi povlačimo, smatra gospodarska etičarka Karen Horn. I to bi onda trebalo dosljedno provesti, kaže ona. Jer, upravo takva tehnološka poduzeća su Kini jako važna pa bi takvo uvjetovanje bilo moguće.