1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Kijev je sigurniji od Sydneya“

Nicholas Connolly
1. veljače 2022

Ako se prate svjetski mediji, ruska invazija na Ukrajinu samo što nije počela. U Kijevu je pak sasvim drugačija slika – život normalno teče. Građani su samo zbunjeni proturječnim porukama vlasti.

https://p.dw.com/p/46Jxm
Kijev u siječnju 2022. Prolaznici na ulici, snijeg pada
Kijev u siječnju 2022.Foto: NurPhoto/imago images

„Telefon mi je pun poruka“, kaže Jens Daessler s umornim osmijehom na licu. Pišu mu prijatelji i rodbina, pitaju ga kada će napustiti Kijev. Ali, ovom poduzetniku iz Njemačke se nigdje ne žuri.

Slično je s većinom stranaca u ukrajinskom glavnom gradu. Vijest da su neke zapadne zemlje povukle svoje diplomatsko osoblje zazvučala je kao da je rat pred vratima. Taj potez je Bruxelles nazvao „dramatiziranjem“, a povlačenje osoblja kritizirao je i službeni Kijev.

Kijev, prolaznici, prosjak na ulici
UKijevu svega ima, život teče dalje, kažu sugovornici DW-aFoto: DW

„Obično s roditeljima pričam jednom mjesečno. Sada se čujemo svaka dva dana“, kaže nam Ken Herbert koji se prije dvije godine doselio u Kijev - iz Sydneya. Australsko veleposlanstvo također je evakuiralo osoblje i pozvalo Herberta da ga upita pita kada će on otići? Bio je iznenađen – jer on ne planira napustiti Kijev.

„Načelno se ovdje osjećam sigurnije nego u Australiji“, kaže Herbert za DW. „U Sydneyu noću ne idem mračnim uličicama“, priča on, i dodaje da se u Kijevu oko toga ne brine.

„Ne vide se nikakvi vojnici, avioni, ništa što bi mirisalo na rat ili opasnost“, kaže i Jens Daessler . Dodaje da ne može prepoznati onu Ukrajinu o kojoj izvještavaju svjetski mediji, a koja je, sudeći po tim izvještajima, korak do rata. „Ovdje ima sunca, ima pizze, sušija, svega ima“, kaže Daessler .

Otkud onda takva razlika između poimanja ljudi u Kijevu i međunarodnih medija? Amerikanka Kari Hiepko-Odermann, koja se s obitelji 2018. doselila u Kijev, kaže da Ukrajinci od 2014. žive u teškoj situaciji nakon aneksije Krima i ruske podrške separatistima na istoku zemlje. Drugim riječima – kao da su navikli na sve to.

Različite poruke i signali

Vlasti im šalju proturječne signale. U jednoj video-poruci je nedavno predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio da je opasnost od konflikta mala i pozvao Ukrajince da ostanu mirni i da ne kupuju zalihe hrane i potrepština. Dan kasnije je on reporteru Washington Posta rekao da će na meti ruske invazije vjerojatno biti Harkiv, drugi najveći grad Ukrajine.

Jedan ukrajinski visoki vojni časnik naveo je da će Rusi vjerojatno „udariti“ 20. veljače, na dan kada završavaju Zimske olimpijske igre u Pekingu. Navodno zbog toga što Rusi ne žele opet „ukrasti“ šou Kinezima kao u slučaju intervencije u Gruziji, koja je skrenula pažnju svjetskih medija s Olimpijskih igara u Pekingu 2008. na zbivanja na Kavkazu.

A opet, neki važni suradnici predsjednika Zelenskog su stacioniranje ruskih trupa nadomak granice označili političkim blefiranjem. Onda i nije čudo da u Ukrajini stručnjaci i laici teško mogu shvatiti kolika je doista stvarna opasnost.

Votka za svaki slučaj

Mnogi se okreću medijima i forumima na internetu gdje se objašnjava kako se treba pripremiti – za svaki slučaj. Spakirani kofer, gotovina i prva pomoć uvijek trebaju biti na dohvat ruke, kaže se tamo. Društvene mreže vrve od preporuka da treba svakako imati i bocu votke na dohvat ruke, jer odlično dezinficira rane. Može se naići na savjete kako se pravi bengalska vatra kojom se može odaslati poziv u pomoć.

Ali daleko od toga da se svi spremaju kao da će sutra rat. „Što više pratite njemačke ili američke vijesti, to se više plašite“, kaže nam Jens Daessler . Njegov recept – uopće ne čitati takve vijesti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu