Kazna za negiranje ratnih zločina na Kosovu? | Politika | DW | 09.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kazna za negiranje ratnih zločina na Kosovu?

Priština namjerava zakonski kažnjavati „poricanje zločina Srbije i genocida počinjenih na Kosovu“ te inicirati osnivanje Međunarodnog suda za Srbiju. Sugovornici DW-a u Prištini kažu da to nema puno smisla.

DW 60 Jahre Kosovo Krieg serbische Panzer 29.10.1998 (Joel Robine/AFP/GettyImages)

29.10.1998: srpska vojska na putu prema Peći na Kosovu

„Povod za agresiju na našu zemlju bila je takozvana humanitarna katastrofa na prostoru Kosova i Metohije, izmišljeni Račak, a upravo su ti šiptarski teroristi koji su sve to izmislili činili najveća zlodjela na Kosovu i Metohiji, za koja nitko do dan danas nije odgovarao." Ta izjava Ivana Todosijevića, sada već bivšeg ministra Srpske liste u Vladi Kosova, izrečena na ceremoniji povodom godišnjice bombardiranja u Zvečanu, tada je pokrenula lavinu reakcija iz Prištine.

Nakon ove izjave on je početkom travnja smijenjen, a kosovski premijer Ramush Haradinaj je naložio Ministarstvu pravde da izradi nacrt zakona o „kažnjavanju poricanja zločina Srbije i genocida tijekom nedavnog rata na Kosovu". Formiran je i ad hoc skupštinski odbor koji je ovoga utorka usvojio nacrt rezolucije o „osudi genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina bivšeg državnog režima Srbije na Kosovu", a protiv Todosijevića je Specijalno tužiteljstvo Kosova pokrenulo i istragu.

Istovremeno predsjednik kosovske Skupštine Kadri Veseli pokreće inicijativu za formiranje Međunarodnog tribunala za Srbiju.

Pravno nemoguće?

Obje inicijative kosovska stručna javnost dočekuje s podozrenjem, sumnjajući da će imati pravne učinke. Prištinski odvjetnik specijaliziran za ljudska prava Kushtrim Palushi za DW navodi da rezolucije nisu pravno-obvezujući dokumenti te da predstavljaju samo politički proglas, ali da inicijative za zakonodavne izmjene kojima bi se kažnjavalo poricanje genocida mogu biti problematične.

„Skupština ne može usvojiti zakon o poricanju genocida u odsustnosti presude bilo lokalnog bilo međunarodnog suda kojom se utvrđuje da je došlo do genocida. Da su neki sud na Kosovu ili Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju donijeli presudu u kojoj se navodi da je na Kosovu izvršen genocid, Skupština bi imala osnova da predloži zakon o poricanju genocida. Međutim, nije mi poznato da takav slučaj postoji", objašnjava Palushi za DW.

Kosovo 10 Jahre Unabhängigkeit (Getty Images/AFP/A. Nimani)

Kosovska skupština uskoro odlučuje o kažnjavanju negiranja ratnih zločina i genocida

A Kushtrim Koliqi, direktor prištinske organizacije Interga koja se bavi pravima manjina i tranzicijskom pravdom, smatra da postoji potreba za suočavanjem s prošlošću i ratnim zločinima te da bi predložena rezolucija bila dobar korak „u normalnom okruženju, ne i na Balkanu".

„U principu to je dobra rezolucija, to se podrazumijeva, plemenito je zauzeti se za pravdu za žrtve koje su patile, koje su silovane ili koje su ubijene, ali imajući u vidu okolnosti, političke kalkulacije i igre na Kosovu, tko ovo radi i kako guraju ovu priču, to meni ostavlja prostora da budem skeptičan da će ova rezolucija imati pravnog učinka", rekao je Koliqi za DW.

Njega posebno brine inicijativa za osnivanje Međunarodnog tribunala za Srbiju, jer, kao i mnoge slične inicijative u posljednjih dvadeset godina, „daje nadu i stvara nova očekivanja žrtvama i obiteljima žrtava koje će se osjećati izdano i tužno ako na kraju ne bude bilo rezultata".

„Ovako ozbiljne ideje moraju prije iznošenja biti konzultirane sa širokim brojem aktera, posebno kada tvrdite da će to biti međunarodni sud. Međunarodni sud podrazumijeva da međunarodni akteri podržavaju ideju, a nažalost, po onome što su moje informacije, oni čak nisu bili ni informirani", kaže Koliqi za DW.

Oštre reakcije Beograda

Reakcije srpskog državnog vrha na ove vijesti su jednolike – radi se o nastavku politike Prištine koja je započeta uvođenjem drakonskih carina i izglasavanjem Platforme o dijalogu, kako bi, prema riječima šefa srpske diplomacije Ivice Dačića „što dublje sahranila ideju kompromisa".

Pored ove, političke pozadine direktor Ureda vlade Srbije za Kosovo Marko Đurić vidi i još jednu, a to je „odraz straha paničnog albanskog rukovodstva u Prištini da bi se i sami mogli suočiti s odgovornošću zbog počinjenih ratnih zločina za vrijeme konflikta 1998., 1999. i kasnije 2004. godine".

Albanien PDK Kadri Veseli Politker (Shpresim.M.Shala)

Kadri Veseli

Kadri Veseli se inače ovih dana nalazi u središtu skandala zbog telefonskog poziva upućenog urednicima portala Gazeta Ekspres i televizije T7 koji su dio iste medijske kuće. Telefonski poziv i uvrede i prijetnje na račun urednika uslijedile su nakon pisanja ovog medija da je predsjednik kosovske skupštine u tajnosti odletio u Hag kako bi se odazvao pozivu za saslušanje Ureda specijalnog tužitelja.

Isti list je sredinom prošlog mjeseca, pozivajući se na neimenovane izvore u Specijalnom sudu, pisao i da će prve optužnice biti podignute ove godine i to protiv Hashima Thacija i Kadrija Veselija, a zbog politički motiviranih ubojstava Albanaca.

„Kosovu nije potreban novi sud kako bi se istražili mogući zločini koje je počinila srpska vojska, paramilitarne grupe ili policija do napuštanja Kosova 1999. Zločini počinjeni na teritoriju Kosova su u nadležnosti kosovskih pravosudnih organa i oni su ih mogli samostalno istraživati od 2008. naovamo", navodi Palushi.

Sugovornici DW-a efikasnije rješenje za suđenja ratnim zločincima vide u suradnji pravosudnih organa. „Kosovski sud ne može biti u potpunosti efikasan ukoliko ne postoji podrška i srpskih sudskih organa. Postoji potreba za suradnjom kada je riječ o ratnim zločinima i osiguravanju pravde za žrtve jer mi možemo provesti suđenje u odsutnosti, ali što je rezultat? Kako se žrtva može zadovoljiti time?", pita se Koliqi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva