Katastrofa u Smolensku - još uvijek političko pitanje u Poljskoj | Politika | DW | 10.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Katastrofa u Smolensku - još uvijek političko pitanje u Poljskoj

Prije deset godina, u avionskoj nesreći kod Smolenska u Rusiji stradali su poljski predsjednik Lech Kaczynski i još 95 ljudi. Nacionalna trauma i danas polarizira društveno-politički život u Poljskoj.

Na mjestu nesreće

Na mjestu nesreće

Zbog pandemije koronavirusa, izostalo je veliko obelježavanje godišnjice od avionske katastrofe. Samo je rođeni brat preminulog predsjednika, koji je šef vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), Jaroslaw Kaczynskii, s premijerom Poljske Mateuszom Morawieckim i uskim krugom dužnosnika u Varšavi položio vijenac na spomenik žrtvama nesreće.

Dvostruka tragedija

Tog 10. travnja 2010. godine, visoki predstavnici Poljske, uključujući šefa države Lecha Kaczynskog, stožer oružanih snaga, političare, svećenike i druge dužnosnike, zaputili su se predsjedničkom avionom za Katyn, blizu Smolenska u Rusiji. Povod odlaska je bio odavanje počasti žrtvama masakra 70 godina ranije. 1940. godine, sovjetska tajna služba NKVD ubila je u tamošnjoj šumi 22.000 predstavnika poljske elite. Među njima je bio i varšavski državni tužitelj Boleslaw Skąpski.

Jaroslaw Kaczynski polaže cvijeće za žrtve zrakoplovne nesreće

Jaroslaw Kaczynski polaže cvijeće za žrtve zrakoplovne nesreće

Na isti dan 70 godina kasnije, njegov sin Andrzej Sariusz-Skąpski, šef Udruženja žrtava Katyna, sjedio je u predsjedničkom zrakoplovu koji se srušio dok je prilazio bivšem vojnom aerodromu u Smolensku.

Za Andrejevu kćerku, Izabellu Sariusz-Skąpsku, 10. travanj je poseban dan sjećanja, prvo na ubijenog djeda, a potom i na oca koji je poginuo u toj zrakoplovnoj nesreći.

Politizirana nacionalna trauma

Od svog oca Andrzeja, Izabella je naslijedila veliku posvećenost održavanju sjećanja na žrtve iz Katyna. Nakon očeve smrti, 56-godišnja književnica izabrana je za predsjednicu Udruženja žrtava iz Katyna. Ona kaže da se ta nesreća sve više politizira u poljskom društvu - to je postao „osnivačkim mitom" suvremene Poljske. Ljudi su se podijelili u dvije grupe. „Ova podjela je proizašla iz politike i prodrla u našu svakodnevicu. Presudno pitanje je - vjerujete li u ruski atentat u Smolensku i jerste li pristalica konzervativne stranke partije Kaczyńskog ili ste liberalnog opredjeljenja i vjerujete da je to bila nesreća?", kaže Skapska.

Andrzej i Izabella Sariusz-Skąpska 2000. na poljskom groblju u Katynu

Andrzej i Izabella Sariusz-Skąpska 2000. na poljskom groblju u Katynu

Uzroci avionske nesreće

Kada se predsjednički avion, Tupoljev 154M, približavao aerodromu Smolensk maglovitog jutra 10. aprila 2010, ruski kontrolori leta su savjetovali poljskom pilota da ne slijeće. No nakon toga su ipak dali dozvolu za slijetanje. Suvremeni navigacijski sustav sletanja aviona, takozvani instrumentalni prilaz (ILS), koji usmjerava pilote u sletanju tijekom vremenskih nepogoda, nije postojao u Smolensku u to vrijeme. Piloti su raspolagali samo s nepreciznim informacijama o visini. Po gustoj magli, avion je lijevim krilom zapeo o krošnje drveća pored piste za slietanje, a potom se prevrnuo, srušio i zapalio. U nesreći su poginuli svi putnici i članovi posade.

U svom izveštaju iz 2011. godine, poljska Komisija za istraživanje zrakoplovnih nesreća ukazala je na greške kako dvojce poljskih pilota, tako i ruskih kontroloraleta, ali i na loše stanje ruskog aerodroma te loše vremenske uvjete kao uzroke katastrofe.

No konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), koji je ponovo na vlasti od 2015, dovodi u pitanje ovaj izveštaj i stvara teoriju o mogućem ruskm atentatu. Pored toga, ova stranka pokušava odgovornost prebaciti i na bivšeg liberalnog premijera Poljske, Donalda Tuska (2007.-2015.).

Posljednjih godina bilo je pokušaja da se dokaže kako je u avionu bilo eksplozija te da ima tragovi eksploziva. Godine 2016. osnovan je Istražni odbor koji je trebalo obaviti nove analize. Kako navodi bivši poljski ministar obrane, Antoni Macierewicz, prilikom priprema izveštaja iz 2011. bilo je falsificiranja dokumenata i prikrivanja važnih dokaza. U tom cilju, novi Istražni odbor namjerava predstaviti izveštaj koji bi trebalo dati novi implus vojnom tužiteljstvu, koje ovaj proces odugovlači dugi niz godina.

Osobna trauma Kaczyńskog

Na novoj istrazi najviše inzistira šef vladajuće stranke, Jaroslaw Kaczyński, brat blizanac poginulog poljskog predsjednika Lecha Kaczyńskog. „Krajnje je vrijeme da se priloži izveštaj koji će biti od koristi za proces", izjavio je u intervjuu za privatan radio RMF FM. „Nakon deset godina, svaki dan razmišljam o svom bratu i pitam se zašto se to dogodilo. Nemam odgovor na ovo pitanje", izjavio je Kaczyński.

Kad god vladajuća stranka PiS navodi mogućnost ruskog atentata ili kada Kaczyński govori o postojanju „velikog redatelja" katastrofe, u Poljskoj postaju glasnije teorije zavjere. Prema različitim istraživanjima posljednjih godina, gotovo svaki treći Poljak vjeruje u atentat, a još veći broj njih ne isključuje tu mogućnost.

Traže se jednostavna objašnjenja

Pritom je u Poljskoj veoma lako širiti bilo kakve teorije zavjere kada je u pitanju Rusija, kaže Izabella Sariusz-Skąpska. „Čim netko ustvrdi da je to bio ruski atentat, mnogi ljudi odmah povjeruju u to, jer svaki Poljak zna 'koliko su Rusi zli‘. To su naučili još iz školskih udžbenika".

Flugzeugabsturz Smolensk Lech Kaczynski Präsident Polen

Ostaci zrakoplova još su uvijek u Rusiji

„Imena naših pokojnika će biti zaboravljena, ali teorije zavjere će ostati. Ove teorije već žive vlastiti život", kaže Sariusz-Skąpska i dodaje: „Potrebna su nam pojednostavljena objašnjenja za događaje koje je teško razumjeti".

Odnosi Poljske i Rusije su već desetljećima teško opterećeni zločinima ruske tajne službe NKVD i cijelim razdobljem komunizma. Posljednjih godina antipoljski nastupi ruskog predsjednika Vladimira Putina izazivaju bijes među Poljacima, poput onog iz prosinca 2019., kada je govorio o poljskom antisemitizmu. A činjenica da ostaci Tupoljeva 154M koji se srušio kod Smolensku još uvek nisu vraćeni u Poljsku, takođe potiče nepovjerenje u Rusiju.