1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Karadžić odvraća pozornost od činjenica

23. lipnja 2010

Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, zatražio je od Njemačke da Haškom sudu preda navodne dokumente o isporukama oružja u Bosnu i Hercegovinu 1995. godine. Njemačka se protivi zahtjevu.

https://p.dw.com/p/O0Fl
Radovan KaradžićFoto: AP

Savezna vlada se protivi Karadžićevom zahtjevu, jer bi, kako navode, time bili ugroženi nacionalni sigurnosni interesi. Njemački stručnjaci smatraju da Karadžić ovakvim zahtjevima pokušava preusmjeriti pozornost na nebitno kako bi odgodio konačnu presudu.

Profesor Christian Tomuschat
Profesor Christian TomuschatFoto: picture-alliance / Sven Simon

Haški tribunal ima pravo zahtijevati svu raspoloživu dokumentaciju koja ima direktne veze s procesom, međutim Tribunal nema zadatak pisati povijest građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, ocjenjuje Christian Tomuschat, profesor međunarodnog prava. Potrebno je razjasniti konkretan slučaj, a Karadžićevi branitelji čine sve da bi usporili proces, smatra profesor Tomuschat. “Branitelji su i u prijašnjem procesu koji se vodio protiv Slobodana Miloševića imali sličnu strategiju. Zahtijevali su raznu dokumentaciju od njemačke vlade, a bivši ministri vanjskih poslova i predsjednik vlade su morali čak i osobno svjedočiti. Na taj način su htjeli da dobiju na vremenu i da istovremeno predoče opći opis povijesnih kretanja, koja nisu imali mnogo veze s tužbom zbog koje se vodio proces.”

“Njemačka ne želi blamirati svoje NATO-partnere”

Christian Schwarz-Schilling
Christian Schwarz-SchillingFoto: PA/dpa

Ministru pošte i telekomunikacija u tadašnjoj njemačkoj vladi Christianu Schwarz-Schillingu nije poznato, kaže, da je 1995. godine bilo službenih isporuka oružja u Bosnu i Hercegovinu. Na snazi je bio embargo za isporuku oružja, koji nisu htjele ukinuti Francuska, Rusija i Velika Britanija. Gospodin Karadžić unosi potpuno pogrešne argumente u tok procesa da bi skrenuo pozornost sa stvarnih činjenica, smatra Schwarz-Schilling. To što se njemačka vlada protivi isporuci dokumentacije, Schwarz-Schilling objašnjava na sljedeći način: “Moguće je da se u njemačkoj dokumentaciji nalaze kompromitirajući podaci, na primjer informacija da su Francuska ili Velika Britanija švercale oružje u Bosnu u Hercegovinu, a istovremeno se javno najviše protivile ukidanju embarga na oružje. Ako njemačka dokumentacija sadrži takve informacije, to bi za naše NATO-saveznike i partnere bila velika sramota.”

Nije isključeno da je Karadžić pronašao dokumente koji dokazuju određene transporte oružja. Zato sada pokušava dokazati da su se u rat u Bosni i Hercegovini aktivno umiješale i zemlje Zapada, smatra Axel Hagedorn, odvjetnik 6.000 preživjelih Srebreničana u procesu protiv Ujedinjenih Naroda. “To što se njemačka vlada protivi Karadžićevom zahtjevu o dostavljanju informacija njemačke tajne službe, Karadžiću će i dalje služiti kao održivi dokaz njegove dosadašnje strategije. I dalje će tvrditi da Tribunal ne vodi iskren proces i da ne želi istražiti pravu istinu. S druge strane, takvom strategijom prolongira izricanje konačne presude.”

Karadžić okružen vojnicima
Radovan Karadžić u šetnji BanjalukomFoto: picture-alliance/ dpa

Karadžić se sprema za “propagandni rat”

I Tilman Zülch iz međunarodnog Društva za ugrožene narode smatra da je u Bosnu i Hercegovinu mogla biti isporučena manja količina oružja, kako bi se na taj način “umirio” pokoji političar u njemačkom parlamentu ili vladi koji se zalagao za ukidanje embarga. Ako se to i dogodilo, bilo je to toliko jadno i bijedno, jer iza toga nije stajala niti jedna politička akcija, pa čak ni tadašnja opozicija, kaže Zülch. “Karadžić sjedi u zamci, jer su njegovi podređeni nedavno osuđeni za genocid u Srebrenici. Sada će svim silama i sredstvima voditi svoju propagandu.”

Službeni Berlin će uložiti žalbu na odluku Haškog suda koja ga obvezuje da Tribunalu dostavi dokumente koje Radovan Karadžić smatra važnim za svoju obranu. Slični dokumenti zatraženi su i od Francuske, Hrvatske i Irana.

Autorica: Selma Filipović

Odg. urednik: Anto Janković