Kancelar Scholz i njegov nezgodan put u Kinu

U srijedu 3. studenog njemački kancelar Olaf Scholz leti za Peking. Najvažnija točka dnevnog reda je sastanak s predsjednikom Kine, Xi Jinpingom. U priopćenju savezne vlade se kaže da će se razgovori „fokusirati na bilateralne odnose, međunarodna pitanja kao što su borba protiv klimatskih promjena, ruski agresijski rat u Ukrajini i situaciju u istočnoj Aziji.”

Brojna osjetljivih pitanja: Ujguri, Tibet, Mongolija, Hong Kong

No, na toj listi nedostaje riječ ljudska prava. Hoće li se Olaf Scholz ipak dotaći i tog osjetljivog pitanja, ne zanima samo organizacije kao što je Društvo za ugrožene narode. Neposredno prije odlaska, njihov referent Hanno Schädler podsjetio je njemačkog kancelara na konferenciji za novinare u Berlinu na potlačeni narod u Tibetu i u Mongoliji, kao i na nedostatak slobode medija i slobode izražavanja u Hong Kongu.

Schädler posebno žali zbog nedostatka koordinacije unutar Europske unije. Jer, tek tada tema ljudskih prava može biti snažno zastupljena. Ali kako stvari stoje, on pretpostavlja „da će gospodin Scholz pred gospodinom Xijem biti manji od makovog zrna".

Paralele između Rusije i Kine

Direktor njemačkog ogranka organizacije Human rights watch (HRW) Wencel Michalski povlači paralelu s ruskim agresorskim ratom u Ukrajini. Tamo se vidi što znači "kada se elegantno ignoriraju ljudska prava". Režimima se tako daje „svaki legitimitet da rade što hoće", smatra Mochalski.

On očekuje da kancelar Scholz svoje domaćine konfrontira i s temom ljudskih prava "barem jednako tako prominentno kao i ekonomske interese". Međutim, ni on nije pretjerani optimist: činjenica da Scholz putuje u Kinu samo s predstavnicima privrede „ostavlja sumnju hoäe li to zaista biti slučaj".

Zakon o lancu opskrbe bi trebao donijeti poboljšanja

Direktor HRW-a polaže velike nade u Zakon o lancu opskrbe za velike kompanije koji će stupiti na snagu 2023. godine. One će tada biti obavezne da paze na poštovanje ljudskih prava i kod svojih dobavljača. Međutim, stvari postaju vrlo komplicirane u regijama kao što je Xinjiang, gdje žive milijuni Ujgura. Prema saznanjima nevladinih organizacija, kineski režim ugnjetava muslimansku manjinu u logorima za preodgoj i masovno ih šalje na prinudni rad.

Sabine Ferenschild sa Südwind instituta za ekonomiju i ekumenizam kaže da se "u bilo kom lancu opskrbe koji ima kontake s proizvodnjom u Xinjiangu, ne može isključiti mogućnost prisilnog rada u Kini”. Takođe ističe da 30 do 40 posto svjetskog tekstila dolazi iz Kine, uključujući Xinjiang. „Ova ogromna međuzavisnost znači da ćemo sigurno uvoziti proizvode iz prinudnog rada po nalogu države u EU i Njemačku.”

Ujguri: Scholz bi trebao otkazati posjetu

Kada bi se pitao predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Dolkun Ise, kancelar Scholz bi trebao otkazati svoj put u Kinu. To je ova organizacija od njega zatražila u jednom pismu. Iseova majka je umrla u koncentracijskom logoru, a braća su osuđena na dugogodišnje zatvorske kazne.

Ise, koji živi u egzilu, podsjeća da se njemačka vlada u svom koalicijskom sporazumu obvezala da će se energičnije pozabaviti kršenjem ljudskih prava protiv Ujgura.

Svjetski ujgurski kongres poziva njemačku vladu da djeluje u skladu sa svojom moralnom i pravnom obavezom, te da „djeluje protiv groznih zločina kineske vlade".

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) , koja trenutno boravi u Uzbekistanu, takođee je pozvala na svog socijaldemokratskog šefa vlade da „i u Kini jasno prenese” poruke koje su zajednički dogovorene.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu