1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Symbolbild Russische Luftwaffe Sukhoi Su 25 Flugzeuge werfen Bomben
Foto: DIMITAR DILKOFF/AFP/Getty Images

Kakvo su oružje prljave bombe?

Jan Walter
26. listopada 2022

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za planiranu upotrebu tzv. „prljavih bombi“. Kakvo je to oružje? Tko ga koristi? I zašto bi ga bilo besmisleno upotrijebiti u ovom ratu?

https://p.dw.com/p/4Iedu

Za sada je to samo dio propagandnog rata: ruski ministar obrane Sergej Šojgu optužio je Ukrajinu da želi koristiti „prljave bombe". Kijev, kaže, planira izvesti takav napad samo da bi za to okrivio ruske snage i diskreditirao rusko vodstvo.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i nekoliko zapadnih vlada odlučno odbacuju te optužbe. Sa stajališta Kijeva stvar je upravo suprotna, istaknuo je Zelenski: očigledno sama Moskva ima takve planove.

„Prljave bombe" nisu atomske bombe

„Prljave bombe" su konvencionalno oružje napunjeno radioaktivnim materijalom koji se u kontroliranim uvjetima koristi u radioterapiji, konzerviranju hrane ili testiranju industrijskih materijala.

„To nije atomska bomba. To znači da se ne pokreće nuklearna lančana reakcija koja ima ogromnu eksplozivnu snagu“, naglašava u intervjuu za DW Wolfgang Richter, bivši pukovnik Bundeswehra i član istraživačke skupine za sigurnosnu politiku u njemačkoj Zakladi znanost i politika (SWP).

Frankreich - Atomtest auf dem Mururoa-Atoll
Učinak prljave bombe neusporediv je s nuklearnim oružjem (arhivska fotografija francuskog testiranja atomske bombe iznad atola Mururoa 1971.)Foto: dpa/picture alliance

Smrtonosni val topline, pritiska i usisavanja koji se širi daleko, kao i izuzetno opasno neutronsko zračenje koje vjetar i kiša mogu također prenijeti na velike udaljenosti – sve to se događa prilikom eksplozije nuklearnog oružja. Ali ne i kod prljave bombe, kaže Richter.

Neposredna opasnost od prljave bombe je opasnost od samog eksplozivnog punjenja, kaže bivši njemački pukovnik. No dugoročno zračenje je u najmanju ruku štetno po zdravlje, a ovisno o količini zračenja koju osoba apsorbira, može biti i smrtonosno. Ovisno o snazi eksplozije i stupnju radioaktivnosti, prilično velika područja bi mogla postati opasna po život za određeno vremensko razdoblje.

Potisnuti strah od radioaktivnog terora

Prljave bombe nisu ništa novo. Do sada su bile prvenstveno tretirane kao teroristička prijetnja. Primjerice, 2003. su policije u Tbilisiju u Gruziji i u Bangkoku u Hong Kongu u kratkom razmaku zaplijenile dvije ilegalne pošiljke radioaktivnog cezija i stroncija koje su se mogle koristiti za izradu prljave auto-bombe.

Takva eksplozivna naprava zahtijevala bi evakuaciju velikih razmjera u gusto naseljenom području i sanaciju koja bi koštala milijarde dolara, napisao je tada Gebhard Geiger, član istraživačke skupine za sigurnosnu politiku.

Somalia | Anschlag in Mogadischu
U siječnju 2022. auto-bomba opustošila je ulicu u glavnom gradu Somalije - da je sadržavala radioaktivni materijal, ozračila bi stotine ili čak tisuće ljudiFoto: Feisal Omar/REUTERS

Povodom 15. godišnjice napada 11. rujna 2001. američki odvjetnik i novinar Steven Brill osvrnuo se na tu temu u svom tekstu pod naslovom „Jesmo li sigurniji" (2016.), objavljenom u političkom magazinu The Atlantic.

On je napisao da je samo 2013. i 2014. prijavljeno čak 325 slučajeva izgubljenog ili ukradenog radioaktivnog materijala – neotkriveni ili prikriveni gubici tu nisu uključeni. Brill optužuje političare da ne pridaju dovoljno pažnje toj prijetnji.

Psihološki učinak veći od fizičkog?

Napad u centru Washingtona prljavom bombom, kakvu bi teroristi mogli izraditi, mogao bi radioaktivno kontaminirati 40 stambenih blokova, a dekontaminacija bi koštala milijarde dolara, napisao je Brill.

I navodi kako stručnjaci procjenjuju da bi, čak i bez evakuacije, od posljedica radijacije umrlo samo nešto više od 50 ljudi. „To je broj žrtava koji bi se vjerojatno mogao nadoknaditi kampanjom protiv pušenja u jednoj ili dvije poslovne zgrade u Washingtonu", zaključio je Brill.

Najveća opasnost od takvog terorističkog napada bi mogla u stvari biti panika koju on izaziva. Političari zato moraju informirati stanovništvo kako bi uklonili strah od prijetnje „prljavom bombom".

Ukraine Konflikt | Tschernobyl
Černobil je još uvijek zabranjena zonaFoto: Efrem Lukatsky/AP Photo/picture alliance

Prljave bombe usporedive sa Černobilom

Ali profesionalno napravljena prljava bomba vojnog dizajna mogla bi biti mnogo veća. „Možete si to zamisliti kao oslobađanje radijacije u nesreći u nuklearnoj elektrani, na primjer u Černobilu", kaže Richter.

U nuklearki u Černobilu u Ukrajini 1986. je otkazao jedan od reaktora. Otada postoji zabranjena zona u radijusu od 30 kilometara oko mjesta nesreće.

Napad prljavom bombom bi bio ‚besmislen' za Rusiju

No bivši pukovnik Bundeswehra Wolfgang Richter iz različitih razloga smatra malo vjerojatnim da Rusija planira takav napad. Prvo, to bi proturječilo mobilizaciji: „Rusija računa na intenziviranje rata konvencionalnim sredstvima.“ Drugo, postoji rizik da vjetar odnese radioaktivno zračenje u smjeru ruskih postrojbi. I treće, to bi dugoročno kontaminiralo područja i dijelove stanovništva koje Kremlj smatra ruskima: „Zato mislim da je upotreba takve bombe ne samo neodgovorna, već i prilično besmislena.“

Opasnost od eskalacije Richter vidi prije svega u špekulacijama o upotrebi prljavih bombi – i to s obje strane: „Ukrajina je već́ govorila o preventivnom udaru protiv mogućeg nuklearnog napada Rusije.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme