Kako zadržati IT stručnjake? | Priča dana | DW | 28.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Kako zadržati IT stručnjake?

Inovacije i napredne tehnologije, tražene su svuda. To je djelatnost koja se može obavljati i na daljinu. Naša reporterka posjetila je jedan Start Up centar iz kojeg uspješno posluje 13 poduzeća.

To što je završio Elektrotehnički fakultet bi mu mogla biti sigurna karta za rad u nekoj od europskih ili svjetskih tvrtki. Ali Vladan Trkulja iz Niša je ostao u svom gradu. Okupio je ekipu s kojom digitalizira kulturno i povijesno nasljeđe. U toj digitalizaciji, uglavnom se vezuju za povijesne spomenike iz 18. ili 19. stoljeća, kao što je Niška tvrđava.

Neobično razgledanje tvrđave

„Zamislite da se nekim slučajem nađete u Nišu, uđete u Nišku tvrđavu, u objekt gdje je ulaz i stavite VR naočale. Vi se od tog trenutka nalazite u 19. stoljeću i u kočijama prolazite ulicama tadašnje Niške tvrđave i vidite oko sebe objekte i osobe iz tog vremena", priča Vladan.

Za to mu je, kaže, potrebno više vještina. Mora biti i modelar i programer a isto tako mora biti i istraživač, iako je za cio pothvat bila neophodna suradnja s povjesničarima , arhitektima, različitim institucijama iz struke. Dok objašnjava kako izgleda njegova digitalizirana tvrđava iz tog vremena, potpuno je jasno da ga osim programiranja opčinjava i povijest.

„Bilo je dosta trgovina, dosta radionica, tako da o svakom detalju vodimo dosta računa. Isto tako i čitamo, iz nekih knjiga nalazimo podatke na koje se pozivamo u samoj sceni", kaže Vladan i dodaje da je ova digitalizacija „patriotski" projekt koji će ostati gradu na korištenje. Dodatno, i kolege koje će ubuduće raditi na sličnim projektima, će se uvijek  moći osloniti na već urađeno.

Zajednički pothvat grada i fakulteta

Grad i Elektrotehnički fakultet u Nišu zajedno su osnovali Start Up centar gdje Vladan zajedno sa svojim timom ima svu potrebnu podršku za rad. Njegova tvrtka „Sanatec7" je jedna od 13 firmi koja radi iz centra za inovativno poduzetništvo mladih.

„To je poslovno tehnološki inkubator čija je funkcija da mladima koji imaju ideje omogući da ne razmišljaju ni o čemu drugom, osim o razvoju tih ideja, kako bi napredovali i kako bi posao za koji su se školovali i koji vole raditi, radili odavde, a ne putovali za to u inozemstvo", kaže direktor Start Up centra Miloš Grozdanović.

U ovom centru se ne nalaze samo tvrtke vezane za programiranje i IT industriju, već se bave i drugim oblastima kao što su poljoprivreda, 3D modelarstvo ili gaming. Grozdanović kaže da je jedino važno da imaju veze s naprednim tehnologijama.

Serbien Startup-Center in Nis | Vladan Trkulja (DW/J. Djukic Pejic)

Vladan Trkulja

„Jedna tvrtka je iz domena poljoprivrede, „Masac Solution" koja radi na razvoju automatiziranih košnica koje će obavještavati pčelare kada i u kom razdoblju štreba što uraditi. Dakle, nekom tko se ozbiljno bavi pčelarstvom i ima na primjer 100 košnica, stroj napredne tehnologije će mu signalizirati kada u kojoj košnici što treba uraditi. Tako će i skratiti vrijeme i poboljšati rad", objašnjava važnost ovakvog centra direktor Grozdanović.

Što je potrebno za osnivanje Start Up centra?

U Srbiji je posljednjih godina osnovano više Start Up centara, a samo ih je ovog ljeta otvoreno u 8 različitih gradova. „U Nišu je razvijena IT zajednica, postoji 5 sličnih prostora kao što je naš. Međutim, mi smo klasični poslovno – tehnološki inkubator i potrebno je ispuniti uvjete javnog poziva. Mi sklapamo s našim stanarima dvogodišnje ugovore koji se dijele na tri razdoblja od 8 mjeseci. Prvih 8 mjeseci, sve usluge koje im pružamo su besplatne, u drugih 8 mjeseci plaćaju 10 eura po zaposlenom, dok u posljednjih 8 plaćaju 20 eura po zaposlenom", objašnjava direktor i kaže da za ovaj novac dobivaju pravnu, ekonomsku i  pomoć u razvoju poslovanja kako bi što više napredovali. Također, dobivaju i mogućnost umrežavanja sa sličnim tvrtkama iz Europe, i na taj način imaju šansu i na dobivanje europske donacije.

Serbien Startup-Center in Nis | Milos Grozdanovic (DW/J. Djukic Pejic)

Miloš Grozdanović

Što će biti nakon te dvije godine i kako zarađuju dok su pod okriljem Start Upa? Grozdanović kaže da se smatra da će oni nakon isteka ugovora biti osposobljeni da sami nastave poslovanje i izađu na tržište. Napominje i da će naredne godine biti otvoren i Naučno-tehnološki park što će vjerojatno najinovativnijima stvoriti mogućnost da se odatle bave istraživanjem ili razvojem. Što se tiče zarade, firme se same snalaze za novac. Neki su dobili sredstva od Inovacijskog fonda, neku pomoć grada ili države, dok su neki pronašli investitore koji ulažu u njihov proizvod, a dio je pronašao i strane poslodavce.

„S tri stanara smo zajedno napravili projekt od kojeg će oni dobiti određena sredstva. Generalno, ne postoji jedinstvena matrica, nego primjenjujemo sve razvojne metode kako bi pospješili napredak.

U Srbiji 200 do 400 Start Up kompanija

Prema podacima Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, u Srbiji posluje između 200 i 400 Start Up kompanija. Usporedbe radi, Tel Aviv  godišnje osniva 1.300 Start Up kompanija. Ministar bez lisnice Nenad Popović izjavio je nedavno da je izvoz IT sektora Srbije prošle godine vrijedio 1.15 milijardi eura.

To je ujedno i cilj mladih iz Start Up centra u Nišu. Vladan Trkulja s početka priče kaže da je njegov motiv napraviti nešto domaće što će biti primjenjljivo u cijelom svijetu, umjesto da ode nekamo, uči drugi jezik i ispočetka gradi karijeru.

Serbien Startup-Center in Nis | Mihajlo Djokic (DW/J. Djukic Pejic)

Mihajlo Đokić

U isto vjeruje i njegov susjed, jedan od stanara Start Up centra, Mihajlo Đokić. Sa svojih 27 godina rukovodi timom „Software wolf" s kojim stvara igre za virtualnu realnost. On je art direktor i bavi se 3D grafikom, kreiranjem VR sadržaja pretežno u industriji igrica, ali također s timom kreira i vrlo kompleksne VR ture i prezentacije za kompanije.

„Dobar je marketinški potez da se kompanija pokaže na svojim 'eventima', i imamo dosta klijenata koji žele prikazati nešto kroz virtualnu realnost. Radili smo za „Doritos", za „Lacoste", za „Ferrari" satove i još neke manje ili veće kompanije".

Svjestan da sa svojim znanjem može raditi s bilo koje točke na planeti, Mihajlo je ipak zadovoljan što može iz svog grada s izabranim timom raditi na razvijanju zajedničke ideje. Uz osmjeh kaže da nije planirao otići iz zemlje, jer vjeruje u ono što radi sada. Eventualno turistički.