1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako uopće do "Autonomne EU - otvorene prema svijetu"?

25. travnja 2026

Sastanakom na vrhu EU su dominirali ratovi na njenom pragu: u Ukrajini i na Bliskom istoku. U oba su Europljani gurnuti tek u položaj promatrača, makar je svima jasno kako trebaju - i mogu učiniti više.

https://p.dw.com/p/5CnEM
Zypern Nikosia 2026 | EU-Gipfel mit regionalen Partnern | Gruppenfoto
Foto: Yves Herman/REUTERS

Cipar je zračnom linijom nešto bliže Iranu nego Ukrajini. I šefovi država i vlada EU su bili svjesni osobitosti geografske pozicije te otočne države u kojoj su se okupili na dvodnevnom sastanku. Tako je i u neformalnim razgovorima dominirao rat u obje zemlje.

Dok je prvog dana raspoloženje bilo u znaku odobrenja kredita od 90 milijardi eura za Ukrajinu, države EU su bile mnogo manje određene o svojoj ulozi u ratu u Iranu.

Bez „aktivnog sudjelovanja Europske unije“ mir nije moguć, uvjeren je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem EU. Predsjedanje se odvija pod geslom „Autonomna Unija – otvorena prema svijetu“.

António Costa zvonom označava početak zasjedanja čelništva EU
António Costa zvoni za početak sastanka - a i da probudi EuropljaneFoto: Yiannis Kourtoglou/REUTERS

Taj je slogan odabran prije izbijanja rata u Iranu i trebao je naglasiti težnju EU za neovisnošću u geopolitički nestabilnim vremenima. Umjesto toga, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sada mora upozoravati na ovisnosti u energetskom sektoru. Od početka rata u Iranu europski troškovi za energiju porasli su za više od 25 milijardi eura.

Europljani i u Hormuškom tjesnacu?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također ističe da je u interesu svih da se što prije ponovno uspostavi stabilnost i da se smiri bura na svjetskom gospodarstvu. Trenutačno je Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih ruta za prijevoz nafte, blokiran i od Irana i od SAD. Istina, američki predsjednik Donald Trump produljio je važeće primirje u ratu u Iranu kako bi se dobilo vrijeme za pregovore. No Europljani, kao i u slučaju rata u Ukrajini, ne sudjeluju u pregovorima pa su mogućnosti utjecaja EU vrlo ograničene.

U Europskom vijeću postoji suglasnost da EU ne želi sudjelovati u osiguravanju pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu dok traju borbe. Nakon sklapanja mira u osiguranju plovidbe spremna je sudjelovati „koalicija voljnih“, predvođena Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Andrej Plenković objašnjava Ursuli von der Leyen
Neke članice mogu manje, neke više, ali zajedno i čitava EU može biti značajniji čimbenik i na Bliskom istoku, a pogotovo u Ukrajini.Foto: Petros Karadjias/AP Photo/picture alliance

To se ne bi smjelo odvijati bez EU, rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas: „Imamo operaciju Aspides, pokrenutu 2024. radi zaštite trgovačke plovidbe u Crvenom moru i misiju Atalanta u regiji. Najbrži način da se okupi koalicija voljnih jest osloniti se na te postojeće strukture.“

I predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka je potaknula raspravu o tome da se misija Aspides, koja zasad ima isključivo zaštitnu ulogu, preraste u koordinacijsku misiju. Države članice EU još su se u ožujku izjasnile protiv teritorijalnog proširenja mandata misije Aspides na djelovanje u Hormuškom tjesnacu.

Što se može ponuditi Iranu?

Njemačka vlada već je uoči sastanka na vrhu EU predstavila inicijativu za rješavanje blokade Hormuškog tjesnaca. Riječ je o spremnosti na postupno ublažavanje sankcija protiv Irana ako dođe do „sveobuhvatnog sporazuma“ između SAD i Irana.

Friedrich Merz se na konferenciji na Cipru obraća novinarima
Njemački kancelar je kolegicama i kolegama predočio o čemu se razgovara s Iranom, ali nisu svi uvjereni što se režimu u Teheranu uopće treba ponuditi.Foto: Yiannis Kourtoglou/REUTERS

Uvjet za to, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka, bili bi slobodna plovidba u Hormuškom tjesnacu, konačan prekid iranskog nuklearnog programa te sigurnost države Izrael. Merz taj prijedlog vidi kao „dio doprinosa" koji Europljani mogu dati kako bi se postiglo trajno primirje.

Predsjednik Vijeća EU António Costa i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nisu uvjereni kako je takav dogovor s iranskim režimom uopće moguć te su raspravu ocijenili preuranjenom. EU je Iranu nametnula brojne sankcije koje su dodatno pooštrene nakon nasilnog gušenja prosvjeda protiv vlade u siječnju sa tisućama žrtava.

AlBudaiwi: EU nije svjestan kako je "teška kategorija"

Tijekom radnog ručka, šefovi država i vlada razmijenili su mišljenja s čelnicima Jordana, Sirije, Libanona i Egipta te s glavnim tajnikom Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva. Ti su razgovori, rekao je domaćin Christodoulides, pokazali da postoji zajedničko razumijevanje i spremnost na daljnju suradnju.

Predsjedici Francuske i Egipta, Macron i al-Sisi
Na Cipar je došlo i više čelnika zemalja Bliskog istoka - i gotovo je apsurdno kako oni imaju više povjerenja u snagu EU nego same članice.Foto: Yves Herman/REUTERS

Predsjednica Komisije von der Leyen iznijela je konkretnije prijedloge mogućih oblika suradnje i, primjerice, za Siriju spomenula mogućnost sklapanja sporazuma o pridruživanju. EU namjerava dodatno razvijati partnerstvo i sa zaljevskim državama na kasnijem sastanku na vrhu planiranom za ovu godinu.

Govoreći o posljedicama rata u Iranu za regiju Perzijskog zaljeva, EU je iskazala solidarnost. „Recimo to sasvim jasno: njihova sigurnost i naša je sigurnost“, rekao je Christodoulides. Predsjednik Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva Jasem Mohamed AlBudaiwi cijeni taj stav i potporu Europljana. EU je pokazala da je doista pouzdan partner, rekao je AlBudaiwi u intervjuu za DW. „Europska unija je politička teška kategorija. Ona može nešto postići.“

EU‑Spitzenpolitiker wägen Optionen im Iran‑Krieg ab