Kako umjetnici sanjaju o svemiru

Davno prije nego je Neil Armstrong bio prvi čovjek na Mjesecu, umjetnici se se bavili putovanjima u svemir. Danas su junaci znanstvene fantastike poput zapovjednika svemirskog broda Perryja Rhodana iz istoimenog njemačkog serijala knjiga, elementi popularne kulture. No povijest umjetničkog istraživanja svemira započela je u ranom modernom dobu...

Znanstvenici kao što je Nikola Kuzanski, Kopernik ili Leonardo da Vinci, tijekom renesanse pronašli su vrata prema svemiru. Talijanski filozof Giordano Bruno (na slici) otišao je još dalje od Kopernika - izvan granica svemira. On je na naš Sunčev sustav gledao kao na jedan od mnogih. Zbog takvih ga je učenja Katolička crkva pogubila 1600. godine.

No Crkva ipak nije mogla zaustaviti znanost. Kao rezultat novih heliocentričnih pogleda na svijet, znanstvenici i autori su napisali prve znanstveno-fantastične priče. 1638. je posthumno nagrađen roman "Čovjek na mjesecu" engleskog pisca Francisa Godwina. Više od 300 godina nakon toga, čovjek je zaista kročio na mjesec.

On je utjecao čak i na pionire putovanja u svemir: Francuz Jules Verne (1828.-1905.) u nekim je svojim romanima kao što je "Od Zemlje do Mjeseca" pisao o izumima raketne tehnologije. Vernea se smatra ocem tehničko-utopijskih pustolovnih romana i jednim od osnivača znanstvene fantastike. Redatelji su stalno iznova snimali filmove po njegovoj priči "20 000 milja pod morem".

Godine 1902. snimljen je prvi igrani film uopće. U njemu se radilo o putovanju na Mjesec. Režiser Georges Meliès inspirirao se idejama Julesa Vernea. U filmu su astronauti putovali na Mjesec u svemirskoj kapsuli i sletjeli na "lice mjeseca". Scene iz tog filma kasnije su se često citirale.

Ova slika jedna je od ikona moderne umjetnosti. Ruski slikar Kazimir Malevič 1914./1915. naslikao je sliku "Crni kvadrat". No kakve to veze ima sa svemirom? Apstraktna umjetnost za Maleviča je bio prvi dokaz o postojanju izvanzemaljskog. Iza toga stajale su ideje odvojenosti od materijala - put do vjerske tišine i bestežinskog stanja.

Znanstvenici na "tamnoj strani Mjeseca" traže resurse: nijemi film "Žena na Mjesecu" legendarnog režisera Fritza Langa izazvao je val oduševljenja u njemačkoj Vajmarskoj Republici 1929. Svemir je postao novo polje za eksperimentiranje. No Drugi svjetski rat je privremeno prekinuo ta nadanja.

"Svemir, beskrajni prostor. Radi se o godini 2200." Tako počinje američka kultna serija "Star Trek", pojam znanstvene fantastike na televiziji. Simbol serije bio je svemirski brod USS Enterprise. Nakon slijetanja na Mjesec, posada Enterprisea i kapetan Kirk postali su fenomen popularne kulture.

I arhitektura se inspirira idejama iz znanstvene fantastike. Kao na primjer, Kuća budućnosti. Finski arhitekt Matti Suroonen projektirao je 1968. kuću koja izgleda kao NLO. Njemački umjetnik Charles Wilp na krov je svoje kuće dao postaviti jedan takav mini-apartman. Danas se taj apartman nalazi u muzeju u Wittenu.

Njemačka umjetnica Ulrike Arnold donosi svemir na Zemlju i koristi ga u svojoj umjetnosti. U svojim slikama obrađuje kozmički materijal: posula je svoje slike svjetlucavom prašinom meteorita. Ova umjetnica iz Düsseldorfa ponekad svemirsku prašinu pomiješa s pijeskom iz Rajne - na taj način povezuje nebo i zemlju.

Zadnjih desetak godina umjetnici se pitaju kako mogu kulturno koristiti svemir. Slovenski umjetnički kolektiv Delak tako je primjerice razvio ideju "Postgravityart", umjetnosti u bestežinskom stanju. U Berlinu su izložili svoje ideje za umjetničke satelite, takozvane "Umbots" (na slici). No njihovi planovi sežu puno dalje...

Prema planovima Hermanna Noordunga (1892-1929) Delak je u Sloveniji izgradio Kulturni centar za europske tehnologije putovanja svemirom. Cilj je poslati umjetnike u svemir. U kazališnom projektu "Noordung 1995-2045" umjetnici su to već unaprijed zamislili: svakih deset godina održava se izvedba, a posljednja bi se trebala održavati u svemiru. Ako neki umjetnik umre, zamijeni ga neka melodija.

Londonska umjetnička organizacija "The Arts Catalyst" kritički se bavi znanošću. Tu pripada i projekt "Moon Goose Analogue" umjetnice Agnes Meyer-Brandis. Ona se orjentirala na ranije znanstveno-fantastične priče "Čovjek na Mjesecu" (na slici). Za tu je instalaciju uzgajala jedanaest gusaka i nazvala ih imenima astronauta.

Kelnski skladatelj i glazbenik Rochus Aust također je slab na teme o svemiru. Sa svojim ansamblom Re-Load Futura (na slici) upravo je na svjetskoj turneji. Projekt "Izvoz automobila na Mars?" nudi eksperimentalnu glazbu i posebne vizualne efekte.