Kako su kuhale stare Slavonke | Priča dana | DW | 19.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Kako su kuhale stare Slavonke

Zbirka recepata iz 19. stoljeća. omogućava širok uvid u život srednje klase kakav se vodio u Osijeku, a knjiga otvara i pitanja identiteta i današnjih Osječana.

„Povijesni, lingvistički i pedagoški aspekti njemačko-austrougarske gastro kulture u identitetetu grada Osijeka: Projekt Koch Buch 1.8.7.3.“ pomalo je trezveni naslov upravo izdane knjige triju autorica za kojeg bi neupućeni čitatelj posumnjao da se radi o dosadnom štivu koje ne bi zanimalo nikog osim usko specijaliziranih znanstvenika.

Doista, tri docentice i doktorice znanosti, Anamarija Lukić, Stephanie Jug i Zvjezdana Penava Brekalo knjigu su napisale kao istraživački znanstveni rad, ali sadržaj knjige je daleko od dosadnog, čak bi se moglo reći da se čita sa određenim voajerskim užitkom jer je riječ o tekstu koji nam pruža skoro intiman uvid u živote kućanica koje su više od stotinu godina nisu među nama. Iako je riječ o „kuharici“, odnosno zbirci recapata, znastvenice su iz tog teksta izvukle toliko toga da smo saznali mnogo o životu u Osijeku tijekom 19. stoljeća.

 Kroatien Vorstellung eins Buches mit den alten Rezepten der Donauschwaben im Juli 2021 in Osijek

Stephanie Jug, Anamarija Lukić, Zvjezdana Penava Brekalo

Recepti su zapravo poslužili kao sredstvo proučavanja etničkog identiteta Osječana 19. stoljeća. Zbirku recepata je pronašla Anamarija Lukić u Državnom arhivu u Osijeku iz osobnog fonda poznatog hrvatskog arhiviste i sportskog djelatnika Kamila Firingera.

Tekst koji govori mnogo

„Kada sam prevela prvu verziju, shvatila sam da je taj rukopis upravo ono što sam htjela, jedan dokument koji progovara o svakodnevici osječkih obitelji činovničkoj sloja. A kada bi počela izvlačiti pojedine riječi, to su bili izrazi koji su nam upravo preko hrane i kuhinje ostali do danas“, kaže Anamarija Lukić.

Knjiga recepata nam otkriva jezik kojim su govorili u to doba, namirnice nam otkrivaju koliko je srednja klasa tada bila zapravo imućna jer je i opremljenost kuhinja bila puno sofisticiranija nego što danas zamišljamo, a luksuzne namirnice nisu bile rijetkost i koristile su se u velikim količinama. Kućanice su zbrajale i vrijednost namirnica pa su vodile svojevrsno knjigovodstvo iz kojeg se može saznati mnogo o tadašnjem životnom standardu osječke srednje klase.

Vrijeme koje je potrebno da se spreme određena jela svjedoči o životu tadašnjih kućanica koje su dobar dio dana provodile „uz špaher“ jer se cijeli obiteljski život uglavno odvijao „oko stola“.

 Kroatien Vorstellung eins Buches mit den alten Rezepten der Donauschwaben im Juli 2021 in Osijek

Na predstavljanju kuharice

Recepti su zapisivani goticom, ali primjerice riječ „čokolada“ je pisana latinicom svaki put jer se čokolada u pločici počela masovno proizvoditi tek sredinom 1860-tih godina, pa se u vrijeme nastajanja zbirke recepata riječ još nije udomaćila u jeziku, iako je već bila česta kao namirnica.

Pisana je sa najmanje deset različitih rukopisa i žene koje su zapisivale recepte su bile njemačkog, mađarskog, hrvatskog i srpskog porijekla, ali su su svi recepti zapisivni njemačkim jezikom. Čitajući knjigu ne možete se ne zapitati kako su živjele i izgledale Aurelie Šegec, Hermine Rudll, frau Brkić ili frau Kovač koje su sasvim anonimne i povijesno zaboravljene žene, ali čiji rukopisi su oživjeli jedan zaboravljeni jezik i približili nam davno prošlo doba koje, vidjet ćemo na kraju knjige, pruža uvid u današnji jezik i prepoznajemo današnji život. Naime, na kraju knjige je objavljeno i istraživanje provedeno među učenicima II gimnazije Osijek i zanimljivo je otkriveno da svi znaju što je supa, šnita, saft ili rerna. Doduše malo su se namučili sa rječju „vajndlig“,ali istraživanje je pokazalo da je eskerski jezik - govorna inačica njemačkog upotrebljavana u Osijeku - još uvijek vrlo živ u današnjem hrvatskom jeziku. Čak 75 posto učenika prepoznaje esekerski idiom a više od 50 posto ih svakodnevno i koristi, otkrila je Zvjezdana Penava Brekalo u svojem dijelu knjige. „Kada je u pitanju kultura življenja, više od 54 posto učenika je izjavilo kako u njihovim obiteljima još i danas postoje upravo takve kuharice, rukom pisani recepti koji su im ostali od baka“, kaže dr. Penava Brekalo.

Put u prošlost

 Kroatien Vorstellung eins Buches mit den alten Rezepten der Donauschwaben im Juli 2021 in Osijek

Knjiga s kulinarskim tajnama

Stephanie Jug koja je radila jezičnu analizu naglašava kako je posao bio zahtjevan jer nije u pitanju samo njemački jezik već varijanta jezika nastale pod utjecajem drugih jezika. Pa se tako u receptima može pronaći i „einer tepsija“ koja nikad u njemačkom nije postojala. „Na raspolaganju su nam različiti riječnici, ali recimo riječ „pocksheendel“ (rogač) nas je namučila jer je u pitanju stara austrijska zastarjelica koja se ne koristi danas u govoru“, objašnjava Stephanie Jug kako su se vratili u prošlost.

Cijeli projekt je pokrenut na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Njemačkom zajednicom – Zemaljskom udrugom Podunavskih Švaba, a Vladimir Ham, predsjednik Udruge, naglasio je kako se mnogi ne pripuštaju u ovako visoke znanstvene razine, s obzirom na to da je „Ivo Pilar“ najveći instut u području društvenih i humanističkih znanosti.

Urednik knjige prof. dr. sc, dr.sc. Miljenko Brekalo navodi kako je knjiga sustavan znanstveni rad, ali je namjenjen široj javnosti. Upravo činjenica da se znanstveni rad može čitati kao zanimljivo štivo, dodana je vrijednost cijelog projekta.

Kada je u pitanju povijest hrane, postoji još jedna prednost jer je tu povijest moguće i rekonstruirati, autorice su upravo to i učinile te oživjele okuse u svojim kuhinjama, iste one u kojima su uživale frau Brkić ili frau Kovač prije 150 godina, zatvarajući tako krug i oživljavajući povijest okusima.