Kako su Amerikanci postali izabrani narod

Muzej u Berlinu obećava „putovanje svijetom kroz vrijeme", kroz pet stoljeća i četiri kontinenta. Pola tisućljeća nakon što je Martin Luther 31. listopada 1517. prema predaji svojih 95 teza pričvrstio na vrata crkve u Wittenbergu, Njemački povijesni muzej u Berlinu razmatra povijest utjecaja protestantizma: kakav trag je ostavio? Kako su ljudi iz različitih kultura usvojili evangeličko učenje, kako su ga živjeli? Kakvih je konflikata bilo?

Njemačka, Švedska, SAD, Koreja i Tanzanija – to su postaje koje se „obilazi" na ovoj izložbi. A zaključak odavno stoji: reformacija je na mnogim mjestima ostavila dubok trag u modernoj kulturi – teologiji, pravu, ekonomskoj etici i povijesti duha. Iz tirinškoga gradića Wittenberga duga ruka tog učenja i danas seže u mnoge svjetske regije.

Na oko 3.000 četvornih metara, muzej predstavlja više od 500 eksponata među kojima su i rijetka umjetnička djela kao i povijesni predmeti za svakodnevnu upotrebu. O svim ovim velikim ekranima, zvučnicima iz kojih dopiru glasovi, projekcijama koje objašnjavaju događaje reformator Luther je mogao samo sanjati. Ali snaga njegovih ideja je bila ogromna.

Šveđani na braniku Reformacije

Od 16. stoljeća na ovamo mnogi reformski putovi vode u obnovu Crkve i života – jednim od njih stupio je Luther. Nikada ranije u jednom vjerskom sporu nije sudjelovao tako veliki broj ljudi. No, crta fronte se ne proteže samo između reformatora i protivnika reformacije. I unutar pokreta se rasplamsao spor oko pravog puta. Luterani, reformirani, baptisti, anglikanci i katolici, svi su tražili načina da se ograniče od drugih. Različiti reformski putovi su se pretvorili u različite vjere.

Pod utjecajem luteranske reformacije švedski kralj Gustav Wasa je 1527. donio odluku okrenuti leđa Rimu. Reformatorske ideje se u švedskom carstvu šire kao šumski požar. Na kraju su Sinoda i Rajhstag u Uppsali 1593. luteransku vjeru proglasili obvezujućom. Švedska je kao sila zaštitnica luteranstva uskoro poslala svoju vojsku na europska bojišta - i time potkrijepila svoju ulogu velesile.

Južna Koreja i Tanzanija – glavna uporišta u svijetu

Doseljenici – pripadnici najrazličitijih skupina, crkava i vjera, donijeli su protestantizam u britanske kolonije Sjeverne Amerike koje su kasnije postale Sjedinjene Američke Države. Tamo je protestantizam dobio – i do danas očuvao – više oblika. Ne postoji jedna državna crkva. Bezbrojne crkve se bore za vjernike. Karizmatični propovjednici su dali glas protestantskom pokretu. Nastale su nove konfesije i brojni socijalni reformski pokreti, među njima i takozvane „crne crkve" Afroamerikanaca. „Protestantizam je bitno doprinio nastajanju američke nacije i njezinog identiteta", smatraju i organizatori izložbe, „on je obilježio poimanje Amerike kao obećane zemlje i Amerikanaca kao izabranog naroda".

Danas je Južna Koreja jedina istočnoazijska zemlja s velikim udjelom protestanata u stanovništvu. Gotovo 30 posto stanovnika te zemlje označava sebe kao kršćane, a od toga su dvije trećine protestanti. To je vjerska skupina koja stalno raste. A pri tome su protestantski misionari otišli u Koreju tek krajem 19. stoljeća.

I u Tanzaniji je protestantizam u porastu. Tamošnja Evangeličko-luteranska crkva (ELCT) ima više od šest milijuna članova. Tamo se nalazi najveća afrička luteranska crkva i druga po veličini luteranska crkva na svijetu. Ona vuče podrijetlo od njemačkih, skandinavskih i američkih misionarskih društava koja su bila aktivna na području bivše kolonije Njemačka Istočna Afrika (danas su to Tanzanija, Burundi i Ruanda kao i dio današnjeg Mozambika). Misionari iz Tanzanije danas djeluju po čitavom afričkom kontinentu.

O svemu tome se puno može doznati na izložbi „Lutherov efekt" – koju je postavio Njemački povijesni muzej u Berlinu povodom 500. obljetnice početka Reformacije. Ove godine će izložba biti premještena još u dvorcu Wartburg u Eisenachu te u Lutherovom gradu Wittenbergu.