Kako spasiti ušteđevinu? | Gospodarstvo | DW | 23.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Štednja u krizno doba

Kako spasiti ušteđevinu?

Cijene rastu i obaraju sve rekorde, a kamatne stope su još uvijek blizu nuli. Čak i ako porastu, ne mogu štititi od inflacije. Koje alternative stoje na raspolaganju ulagačima?

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, cijene u Njemačkoj su u travnju porasle za 7,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Stopa inflacije je tako dosegla novi maksimum. Privatna potrošnja postaje sve skuplja – istovremeno je novaca na računu sve manje.

Građani, koji su svoju ušteđevinu položili na bankovni račun s kojeg svakodnevno mogu podizati novac, trenutno dobivaju maksimalno 0,35 posto kamata, kaže Sebastian Schick s portala za zaštitu potrošača Biallo. Glavni urednik ovog financijskog portala ističe da štediše trpe realan gubitak kupovne moći unatoč minimalnom skoku kamata u posljednjih mjesec dana. "Gotovi novac ne ublažava inflaciju. Naprotiv: pravi veliki gubitak", kaže Schick. Čak i ako još uvijek nema alternative za gotovi novac kao kratkoročnu i sigurnu rezervu likvidnosti.

Lagarde obećava brzi rast kamatnih stopa

Prema riječima šefice Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde, kamatna stopa u eurozoni mogla bi po prvi put porasti u ljeto, nakon više od šest godina politike nulte kamatne stope.

Prosječna kamatna stopa za novac koji se svakodnevno može podići s računa porasla je s 0,05 posto u svibnju prošle godine na 0,06 posto ovog mjeseca. Isto vrijedi i za oročeni novac odnosno depozite: s prosječnih 0,13 posto kamata na oročeni novac nedavno je porasla na 0,17 posto, kako je izračunao portal. Stručnjaci poput Ulricha Katera, glavnog ekonomista u banci DekaBank, govore o "stvarnoj negativnoj kamatnoj stopi".

Eurobanknoten

Inflacija jede gotovinu, kako izaći iz te zamke?

„Taj je problem zbog rasta inflacije postao još veći nego u proteklih deset godina, u kojima je kupovna moć već znatno smanjena", kaže Kater. Takav će se razvoj nastaviti, čak i ako Europska središnja banka u srpnju, kako se očekuje, poveća kamatnu stopu. "Može se dogoditi da se uskoro vratimo na kamatnu stopu od 0,25 ili 0,5 posto. Ali očekivana inflacija će biti oko tri posto u narednoj godini."

Alternativa novcu koji možete podizati svaki dan?

Kada je riječ o ušteđevini, koja je privatnim kupcima potrebna kao "sigurnost" i s kojom žele raspolagati svakodnevno – takve alternative sada nema, pojašnjava Kater. Jer taj novac mora biti dostupan na računu. S druge strane, glavni ekonomist DekaBanka smatra da je dugoročni plan štednje i stvaranja imutka ulaganjem jedina prilika da "normalno domaćinstvo" izbjegne gubitak kupovne moći. Jedan od načina ulaganja su dionice. Ali za to morate biti strpljivi na trenutno vrlo nestabilnim tržištima kapitala. Kater naglašava da bi se moglo isplatiti: "Zarada na burzi koja se može očekivati nakon deset godina je između pet i sedam posto godišnje." Međutim, za privatne ulagače s malo novca to može biti komplicirano, kaže Sebastian Schick. "Svatko tko je kratkoročno ovisan o novcu ne može svoj novac ulagati na burzi”, kaže on. A nije isključeno i da s dionicama doživi još jedan neuspjeh.

Odvagati između sigurnosti, fleksibilnosti i profita

Katharina Lawrence, financijska stručnjakinja u Potrošačkoj centrali njemačke pokrajine Hessen,  ističe da ulaganje na tržištu kapitala uključuje određeni rizik i da se s njim morate intenzivno nositi. "Ono što nikada ne biste trebali učiniti jest riskirati s ulaganjem ako to sebi financijski ne možete priuštiti i uložiti novac koji vam je potreban u rizične transakcije", kaže Lawrence. Tri su ključne stvari, koje svaki privatni investitor mora uzeti u obzir i ispitati prilikom ulaganja: "Sigurnost, fleksibilnost i isplativost odnosno profit." Morate odvagnuti ova tri faktora. "Veći profit mogu očekivati samo ako napravim kompromise u pogledu sigurnosti”, kaže ova financijska stručnjakinja.

Christine Lagarde

Christine Lagarde je u Frankfurtu najavila povećanje kamatne stope

Ona potiče potrošače da se suprotstave inflaciji dugoročnim ulaganjima, na primjer "jeftinim proizvodima kao što su ETF-fondovi". Možete dobro započeti s malim ulozima. Ekonomistica Kater iz DekaBanka također savjetuje privatnim ulagačima da koriste tradicionalne oblike ulaganja kao što su dionice ili nekretnine u obliku REIT-a ili fondova.

S druge strane, upozorava na visokorizična ulaganja u kriptovalute kao što su Bitcoin ili Ethereum: "Kriptovalute su nesiguran, novi svijet koji dolazi s vrlo jakim fluktuacijama i nisu prikladne kao ulaganje za privatna domaćinstva." Ulaganje u zlato, s druge strane, može poslužiti kao dodatak investiciji. „Zlato je dio mozaika ili slagalice i s pet posto udjela u imutku sastavni je dio „financijskog kolača", kaže Kater.

Nada u porast kamatnih stopa na ljeto

Unatoč trenutno neizvjesnoj gospodarskoj situaciji i nestabilnim tržištima kapitala, ključno pitanje za svakog privatnog ulagača ostaje isto: kako ulaganjem pobijediti inflaciju? Jedno je jasno, smatra ekonomist Sebastian Schick : ni ubuduće to neće biti moguće uz obične kamate na štednju.

Pa ipak, ima i malo nade. Povećanjem kamatnih stopa ESB-a za 0,25 ili čak 0,5 postotnih bodova u srpnju moglo bi se ponešto i pomaknuti s mjesta, kaže Schick. On pretpostavlja da će banke tada vrlo brzo slijediti primjer ESB-a i povećati kamate na gotovinu i oročeni novac. "Smatramo mogućim do će kamate na gotovinu na računu iznositi 0,75 posto do kraja godine", prognozira Schick. Nakon svega, bolje išta nego ništa.

jr/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva