Kako pomoći prezaduženim zemljama? | Gospodarstvo | DW | 27.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Kako pomoći prezaduženim zemljama?

Gospodarske posljedice pandemije dodatno su otežale ionako tešku situaciju prezaduženih država. Mnoge su već sad insolventne. Može li tim zemljama dugoročno pomoći oprost duga?

U rješavanje problema uključeni su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF), pa i G20 - skupina najrazvijenijih industrijskih zemalja i zemalja ubrzanog razvoja. Cilj je što efikasnija pomoć teško zaduženim zemljama u pandemiji korone. Ovog puta uključeni su i Kinezi, a nitko zapravo ne zna koliki su krediti koje je Kina dala siromašnim zemljama u Africi i na drugim kontinentima. I više nije pitanje kako će siromašne zemlje sanirati svoj državni proračun, nego mogu li uopće snositi te dugove.

Više od 100 zemalja zaduženo do grla

Katolička organizacija za pomoć Misereor i inicijativa erlassjahr.de u svom Izvještaju o stanju duga za 2020. godinu navode da je 124 od ukupno 154 siromašnih zemalja i zemalja ubrzanog razvoja zaduženo do kritične točke. Ukupni dug svih zemalja koje se razmatraju u izvještaju iznosi 7,81 bilijuna američkih dolara.

Još u studenome je Zambija prestala uplaćivati rate na svoje državne obveznice u američkim dolarima. Ali kako je moguće da jedan tako važan proizvođač sirovina poput Zambije, jedan od deset najvećih proizvođača bakra na svijetu, više ne može plaćati dugove? I to nakon što je ova država prije deset godina uspjela smanjiti svoja zaduženja s oko 200 posto od bruto domaćeg proizvoda (BDP) na nešto manje od 20 posto, u sklopu posljednjeg dužničkog reza u okviru inicijativa za smanjenje duga: HIPC (Highly Indebted Poor Countries) i MDRI (Multilateral Debt Relief Initiative)?

Danas, gotovo deset godina kasnije, omjer duga Zambije vratio se na 120 posto BDP-a. Da li je to samo posljedica niskih cijena bakra?

Rudari u Zamibiji

Zambija je jedan od najvećih izvoznika bakra. Zašto su njeni građani tako siromašni?

Faktori rizika

Među faktorima rizika koji dovode do prekomjernog zaduženja su, po navodima erlassjahr.de i Misereor, pored visokih zahtjeva u pogledu infrastrukture i ovisnosti od nekoliko izvoznih sirovina, i "slabo upravljanje zemljama u nekim državama na jugu", što pojačava "tendenciju ka neodrživom dugu".

Ekonomistica Dina Pomeranz sa Sveučilišta u Zürichu, koja se specijalizirala za razvojnu politiku, istražuje razloge zbog kojih mnoge zemlje nastavljaju dostizati svoje financijske limite. Njena temeljna teza je da nijedna moderna država ne može dugoročno opstati bez efikasnog poreznog sustava.

"Kad kažem ljudima da istražujem stanje u siromašnim zemljama, oni su fascinirani mojim socijalnim pristupom i kažu mi kako je to lijepo. A kad kažem da se bavim poreznim pitanjima, kolutaju očima i pitaju: Zašto? Ljudi su gladni, treba im obrazovanje, medicinska njegu i sigurnost. Zašto vam je stalo do poreza?", kaže Dina Pomeranz, koja je studirala na Harvardu i bila ondje jedna od najmlađih profesorica ekonomije prije nego što se vratila u svoju domovinu u Švicarsku.

Zaduženja u inozemstvu izražena u milijardama američkih dolara

Zaduženja u inozemstvu izražena u milijardama američkih dolara

Efikasni porezni sustavi osiguravaju stabilnost - svuda

Za ovu ekonomisticu je veza između poreza i razvoja očigledna. "Da bi se mogla brinuti o zadacima obrazovanja, medicinske njege i infrastrukture, država mora ubirati poreze", kaže Dina Pomeranz. "Nijedna moderna država ne može dugoročno postojati bez efikasnog poreznog sustava koji je potreban za održavanje reda, zakona i funkcionalne države."

Dina Pomeranz je na web-seminaru Centra za proučavanje afričkih ekonomija Sveučilišta Oxford podsjetila da su industrijske zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Švedske još dvadesetih godina prošlog vijeka posezale za porezom od 10 do 20 posto od svog BDP-a. To je udio koji približno odgovara udjelu današnjih siromašnih i zemalja u razvoju.

Pravedan porezni sustav također jača društvo i vodi ga naprijed. Ako pojedine skupine ili tvrtke u zemljama ne plaćaju porez, a istovremeno se od poreznih obveznika traži da plaćaju porez, to dugoročno nanosi ogromnu štetu društvu. U to je duboko uvjerena ova ekonomistica.

Sada, u jeku pandemije, ova saznanja teško mogu pomoći ljudima u prezaduženim zemljama. Da bi se mogle nositi s ogromnim izdacima i zadacima u zdravstvenom i socijalnom sektoru, te zemlje trebaju financijsku pomoć i to što je moguće brže. Međutim, dugoročno gledano , vjerojatno ne postoji način da se državne financije kronično prezaduženih zemalja postave na zdravije temelje - ne samo u Africi, već i u Europi i ostatku svijeta.

Preporuka uredništva