1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako Kremlj reagira na loše poteze vlastitih tajnih službi?

Mikhail Bushuev
30. prosinca 2020

Ruske tajne službe u posljednje vrijeme dolaze na naslovnice ne zbog spektakularnih poteza nego zbog trapavosti i neopreza. Kako na to reagira Kremlj?

https://p.dw.com/p/3nKLq
Coronavirus Russland Moskau Polizisten kontrollieren Ausgangssperre
Foto: Imago Images/Tass/A. Shcherbak

Za Vladimira Putina slučaj Navalni uopće ne postoji. Javno mu čak ne izgovara ni ime nego govori o „pacijentu iz berlinske klinike". No Ruse očito zanima što se dogodilo s oporbenim političarem koji je krajem kolovoza pao u komu i nakon toga otpremljen u berlinsku kliniku Charite.

Dva videa u kojem sam Aleksej Navalni zajedno s još nekoliko istraživačkih novinara rasvjetljuje pokušaj trovanja na YouTube-u je u samo nekoliko dana pogledalo preko 37 milijuna korisnika.

U tim videima zloglasna unutarnja obavještajne služba FSB djeluje diletantski i istodobno zločinački. „To je zaista sramotno, gore nego u slučaju Skripal", kaže za DW britanski povjesničar Mark Galeotti. Iza slučaja trovanja dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri stoji vojna obavještajna služba GRU koja je imala mnogo teži zadatak jer je djelovala u inozemstvu.Djelatnici FSB-a su djelovali na domaćem teritoriju i nisu uspjeli. I to ne samo da nisu, kako kaže Galeotti, uspjeli ubiti Navalnog, što im je bio i zadatak, nego su ostavili i svu silu tragova koji su vodili direktno do njih. Da stvar po FSB bude gora, Navalni je prebačen u Njemačku čime je čitav slučaj privukao i ogromnu međunarodnu pozornost. Putin je u međuvremenu priznao da je FSB pratio Navalnog zbog toga što su ovog oporbenog političara, kako tvrdi Kremlj, pomagale strane tajne službe.

Teško očekivati „čišćenja" unutar FSB-a

YouTube Screenshot | Алексей Навальный - Alexei Nawalny
Navalni sa slikama svojih potencijalnih ubojicaFoto: YouTube/Алексей Навальный

Kako vjeruje Galeotti, unatoč blamaži, teško je vjerovati da će unutar FSB-a doći do nekih većih akcija „čišćenja". „Putin ovisi o FSB-u. To je temelj njegovog sustava. U slučaju čistki mnogi bi se zapitali treba li se uopće žrtvovati za ovog političara", kaže britanski stručnjak.

Ni novinar Andrej Soldatov, koji preko 20 godina istražuje na temu ruskih tajnih službi ne vjeruje da će u FSB-u nakon ovih katastrofalno loše obavljenih zadataka padati glave. „Ako i bude otpuštanja, ona će se provesti u operativnom sektoru. To nitko neće primijetiti", smatra Sokolov. Čak niti Konstantin Kudrjavcev, jedan od stručnjaka za kemijsko oružje pri FSB-u koji se osramotio tijekom snimljenog telefonskog razgovora s Navalnim kojeg nije prepoznao i kojem je praktički tijekom ovog razgovora potvrdio napad, ne mora strahovati od posljedica.

Tajne službe dovoljno uspješne

Kako smatraju sugovornici DW-a, Kremlj nema razloga biti nezadovoljan radom tajnih službi. Nedavno je inozemna tajna služba SVR provela uspješni višemjesečni kibernetički napad na američku infrastrukturu. Napad na dijelove Američke vlade, ali i privatne i državne znanstvene institucije je provela hackerska skupina APT29 za koju je poznato da surađuje kako s FSB-om tako i SVR-om.

GRU nije poznat po tako suptilnim metodama nego nastupa mnogo brutalnije. No toliko dugo dok je organizacija učinkovita, Kremlju to ne smeta. FSB-u se još više progledava kroz prste jer ova institucija skrbi za „političku stabilnost", tvrdi Soldatov. Galeotti dodaje: „Toliko dugo dok je Putin na vlasti, to znači da oni dobro obavljaju svoj posao".

Obojica stručnjaka s kojima je razgovarao DW upozoravaju na to da ruske tajne službe ne treba podcijeniti samo zato što se trenutno zbog trapavih poteza nalaze u svjetlu javnosti.„Ja ne mislim da je FSB nespretna i nestabilna organizacija kakvom ju se ponekad pokušava prikazati", kaže Soldatov. Pritisak na oporbu i političke protivnike, što provodi ova organizacija, je vrlo uspješan. FSB je, dodaje Soldatov, i kad je u pitanju borba protiv terorizma vrlo uspješna i kao takva pouzdani partner Washingtona, Pariza ili Londona.

„Naming and shaming" bez učinka

Russlands Auslandsgeheimdienst SWR feiert 100 Jahre
Putin i njegovi šefovi tajnih službi: Bortnjikov (FSB) i Narjaškin (SVR)Foto: Alexei Nikolsky/dpa/Sputnik/Kremlin/AP/picture alliance

Moskva je više-manje otporna i protiv principa „naming and shaming" kao u slučaju trovanja agenta Skripala kada je Velika Britanija javno imenovala agente i prozvala Moskvu. „To ima smisla jedino ako Moskva pokaže kajanje. No Kremlj reagira ‚zbunjeno‘ i ‚ljutito‘ kada njezine akcije postanu javne, ali taj element sramoćenja im baš pretjerano ne smeta", smatra Galeotti.

U međuvremenu Kremlj više ne provodi ni kaznene akcije nakon slučajeva koji su procurili u javnost. Posljednji put se to dogodilo 2016. kada je otkriveno rusko miješanje u američku predizbornu kampanju kada je nekoliko vodećih časnika moralo napustiti službu, a jedan je čak završio u zatvoru. To se nakon slučaja Skripal nije ponovilo. Drugi razlog je i taj, kako navodi Soldatov, da Ruska vojska danas raspolaže s mnogo više IT stručnjaka nego prije kada se moglo osloboditi od služenja vojnog roka. „Danas mladi IT talenti dobivaju dvije opcije: ili ćeš služiti vojni rok negdje na kraju svijeta pod nemogućim uvjetima ili ćeš se pridružiti našem kibernetičkom odjelu", kaže Soldatov.

U neku ruku Moskva profitira od ponekog otkrivanja tajnih akcija. „U Kremlju razmišljaju po logici: OK nećemo ispasti kao dobri momci. Budimo onda oni koji ne prežu ni od čega", zaključuje Galeotti.