Kako Kina dolazi do nove tehnologije | Gospodarstvo | DW | 15.12.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Kako Kina dolazi do nove tehnologije

Europski Airbus vodi ogorčenu borbu sa američkim Boeingom i kada je stigla vijest kako će Kina kupiti čitavih 150 zrakoplova europskog proizvođača, naravno da se može pomisliti kako su u Touloseu pucali čepovi od šampanjca na sve strane. Ali kada se sklapa ovakav posao vrijedan teške milijarde, onda se uvijek mora pristati na ustupke. A u konkretnom slučaju je bilo riječi i o premještanja dijela proizvodnje u Kinu - a i u Airbusu znaju da bi ih to moglo mnogo skuplje koštati nego svih tih 150 aviona - ako se i Kina na svjetskom tržištu pojavi sa svojim, vlastitim putničkim zrakoplovom koji bi "ličio" na europskog konkurenta.

Kupnjom zrakoplova do nove tehnologije?

Kupnjom zrakoplova do nove tehnologije?

U Europi se sve više uočava da Kina nije više samo često isticano milijardsko tržište. I da nije više samo «svjetska radionica» u kojoj se mogu proizvoditi jednostavni proizvodi, za koje je potrebno uložiti puno truda. To potvrđuje dopisnik gospodarskog tjednika «Wirtschaftswoche» iz Pekinga Frank Sieren:

«Dosad smo se nadali da će se tehnički složeniji proizvodi kao primjerice zrakoplovi još duže moći proizvoditi u Europi. Ali, u međuvremenu nam je pokazano suprotno. Izgleda da se proizvodi svih vrsta – od plastične kante do zrakoplova mogu proizvoditi u Kini. A time će prije ili kasnije i odgovarajuća tehnologija stići u Kinu.»

Pritom jedno mora biti jasno: kinesko gospodarsko čudo kojem se mnogi dive omogućeno je stranim kapitalom i stranom tehnologijom. Kinesko vodstvo je znalo vlastito tržište vrlo djelotvorno upotrijebiti kao vrijednost – u trenutku kad su zapadna tržišta bila zasićena. Koncerni su bili spremni plaćati za pristup kineskom tržištu. To je za Kinu bila povoljna pregovaračka pozicija, pojašnjava Frank Sieren:

«Problem je što zapadne tvrtke moraju na kinesko tržište, jer na vlastitim tržištima ne prodaju više tako puno. Zato su Kinezi u mogućnosti da izigravaju jedne protiv drugih.»

To se dobro može vidjeti na primjeru nuklearne tehnologije. Prilikom posjeta Francuskoj prošlog tjedna kineski premijer Wen Jiabao pregovarao je i o isporuci 4 atomske centrale, jer Kini trebaju izvori energije. Kineski premijer je odmah upozorio da Francuska i s obzirom na transfer tehnologije i s obzirom na cijenu mora dati «vrlo privlačnu ponudu». Konkurencija u SAD-u to je zacijelo registrirala s velikim zanimanjem.

Ako, dakle, danas transfer tehnologije pripada u sklapanje poslova, za to se mora pripremiti. Frank Sieren preporučuje isto sredstvo koje tako uspješno primjenjuje Kina: planski rad.

«Mora se u biti imati plan transfera tehnologije. Mora se razmisliti koji tehnološki korak ide u Kinu i pobrinuti se za to da Kinezi ne dobiju sve u isto vrijeme. To znači, da se pokuša zadržati napredak, tako što će se noviji dijelovi proizvodnje ostaviti u Europi, ili da se i određene osjetljivije dijelove istraživanja i razvitka zadrži u Europi. I da se pokuša držati što veći razmak između proizvodnje u Kini i novog razvitka u Europi. Kako bi se zadržalo interes Kine da nastavi suradnju s inozemstvom i time dugoročno osiguralo vlastitu šansu na kineskom tržištu.»

  • Datum 15.12.2005
  • Autor Matthias von Hein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/9ZOE
  • Datum 15.12.2005
  • Autor Matthias von Hein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/9ZOE