1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Kako je korona pokazala sve slabosti zdravstvenih sustava

Dunja Dragojević
13. siječnja 2021

Nedostatak osoblja, manjak medicinske opreme, loš menadžment krize – pandemija koronavirusa je zdravstvene sustave stavila na teška iskušenja. U nekim zemljama ih je dovela i do kolapsa.

https://p.dw.com/p/3npeJ
Symbolbild Arztkittel und Stethoskop
Foto: picture-alliance/U. Baumgarten

Institut Robert Koch je objavio statistike prema kojima se u Njemačkoj od početka pandemije koronavirusom zarazilo negdje oko 30.000 osoba koje rade u zdravstvu. Kod 29 njih je, kako se oprezno navodi, "uzrok smrti povezan s koronom" - što u prijevodu znači da ih je ovaj virus ili primarno ubio ili da je u kombinaciji s nekim drugim dijagnozama pospiješio njihovu smrt. U Srbiji je od početka pandemije od COVID-a oboljelo najmanje 3.300 zdravstvenih radnika. 67 ih je preminulo. Vlasti i nadležne institucije, pak, tvrde da je pandemija u ovoj zemlji pod kontrolom - štoviše, iz njhovih izjava u prošlosti bi se moglo zaključiti da je ona već pobijeđena - i to nekoliko puta. Liječnici "na terenu" pak daju drugačije izvještaje. Bojimo se da vas uskoro više neće imati tko liječiti, poručuju.

Egzodus liječnika iz Rumunjske

Manjak osoblja, međutim, nije problem s kojim se zdravstveni sustavi europskih zemalja - i u bogatijih i siromašnijih - bore tek od početka pandemije. Ona ih je samo učinila još vidljivijima. Već godinama medicinsko osoblje iz siromašnijih zemalja Europe odlazi raditi u zemlje u kojima se njihovo znanje bolje plaća. Tako trećina svih liječnika koji krenu studirati medicinu u Rumunjskoj na kraju završi u inozemstvu - 5.000 njih u Njemačkoj. I to, kako je saznala reporterska ekipa #Europea, ne prije svega zbog više plaće.

Štedjelo se na krivom mjestu

Ali i u bogatim zemljama kao što je Njemačka zdravstveni sustavi zbog nedostatka osoblja pucaju po šavovima. I bogate zemlje muku muče s manjkom osoblja. Na zdravstvu se u mnogim europskim zemljama već godinama štedjelo, pogotovo na javnom zdravstvu koje sada, u doba pandemije, igra ključnu ulogu.

Koronavirus je, moglo bi se zaključiti, nokautirao zdravstvene sustave koji su već bili dobro poljuljani. Čovjek bi pomislio da nam ne treba pandemija da bi vladajućima bilo jasno koliko je dobar zdravstveni sustav važan. Ali očito je bila potrebna. Pitanje je samo koliko i što će se iz ove pandemije naučiti za budućnost.

Šteta koja je nastala gdjegod su zdravstveni sustavi zakazali je, međutim, nenadoknadiva: ljudi koji su od korone umrli jer su kapaciteti u bolnicama bili prepuni, ali i oni koji su možda umrli od nečega drugoga jer zbog prepunih bolnica nisu mogli dobiti pravovremenu i adekvatnu liječničku pomoć.

Pogledajte u novom izdanju našeg tv-magazina #Europeo priču o 53-godišnjem Albancu čija obitelj tvrdi da je dva dana bezuspješno tražio liječničku pomoć i praktički umro pred bolnicom, o zagrebačkoj covid-bolnici Dubrava, o tome što kažu ljudi na prvoj liniji bojišnice u borbi protiv korone u Srbiji, o razlozima egzodusa liječnika iz Rumunjske i zakazivanja talijanskog zdravstvenog sustava na početku pandemije.