Kako europska desnica vrši pritisak na medije | Panorama | DW | 23.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Kako europska desnica vrši pritisak na medije

Novinari u Europskoj uniji sve više potpadaju pod pritisak prije svega tamo gdje su desničarski populisti na vlasti. Vršenje utjecaja na izvještavanje i klevetanje su pri tome samo dva mehanizma kojima se koriste.

Nakon ubojstva slovačkog reportera Jana Kuciaka i maltežanske novinarke Daphne Caruana Galizie sloboda medija je postala tema i u Europskoj uniji. Manje brutalno, ali ipak efikasno desničarski političari tamo gdje su na vlasti dovode medije u opasnost. DW je razgovarao s novinarkama i novinarima iz pogođenih zemalja.

Mađarska: Besplatna ponuda uništava konkurenciju

"U Mađarskoj brojne vijesti dolaze iz jednog izvora od kako je vlada Viktora Orbana stvorila vlastito medijsko poduzeće", analizira novinar Marton Gergely, koji radi za najveći mađarski list HVG. Ovaj holding proizvodi sve sadržaje za javne servise uključujući i državnu mađarsku novinsku agenciju.

"Njihove vijesti bivaju jako cenzurirane, odnosno napisane u duhu politike koju vodi vlada", kaže Gergely. U međuvremenu agencija najveći dio svojih sadržaja nudi besplatno. To je, kako kaže Gergely, potisnulo neovisnu konkurenciju s tržišta. Privatne radio stanice su zakonski obavezne proizvoditi blokove vijesti koje holding također stavlja besplatno na raspolaganje.

Besplatne emisije se podrugljivo nazivaju "migrantske vijesti". One se, kako kaže Gergely, sastoje od negativnih izvještaja o useljenicima i pohvala vlade na vlastiti račun. "To je prava propagandna mašinerija, koja košta beskrajno mnogo novca, ako se razmisli što mađarska država u usporedbi s tim izdvaja za obrazovanje i zdravstvo", kaže on.

I medijsko tržište nije pošteđeno Orbanovom politikom. Oglašavanjem vlada ciljano financira odane listove i to novcem poreznih obveznika dok neovisne novine uopće ne dobivaju ili dobivaju malo reklama. Brojne publikacije ne mogu izdržati ekonomski pritisak. U Mađarskoj trenutno postoje tri dnevna lista na državnoj razini, od kojih su dva "revolveraški listovi vlade", kako ih naziva Gergely.

Poljska: Istrage protiv novinara

Bartosz T. Wielinski (Franciszek Mazur/Agencja Gazeta)

Bartosz T. Wielinski

I u Poljskoj je nacionalno-konzervativna vlada nakon uspjeha na izborima 2015. godine javni servis stavila pod svoju kontrolu. Bartosz Wielinski radi za dnevni list Gazeta Wyborcza u Varšavi. „Na tisak, koji nije povezan s vladom ili koji se ne da ušutkati, biva vršen ogroman ekonomski i politički pritisak", kaže ovaj novinar.

"Meni osobno se na sreću nije dogodilo ništa loše, ali moje kolege su već imale loša iskustva", kaže Wielinski. Brojne njegove kolege su morale odgovarati na sudu. Početkom prosinca jedan novinar poljskog Newsweeka bio je saslušan u policiji. On je navodno u tekstu o zamjeniku predsjednika Ustavnog suda povrijedio njegova osobna prava jer je spomenuo ulicu u kojoj sudac živi. I predsjednica Ustavnog suda je zahtijevala od državnog tužiteljstva provođenje istrage nakon što je o njoj pisano kritički. Jednom drugom novinaru čak prijeti optužnica vojnog tužiteljstva.

Ekonomski gledano novine, slično kao u Mađarskoj, bivaju stavljene pod pritisak prije svega nedostatkom oglašavanja od strane vlade. "Zbog kritičkog izvještavanja se tako reći za kaznu više ne dobiva reklama", kaže Wielinski. To se, kako on kaže, odnosi na reklame državnih ili privatnih poduzeća, kao što su Željeznica ili Telekom. Volja vlade da "novine drži na kratkoj uzici", kako kaže Wielinski, se odražava i na distribuciju. Njegov list Gazeta Wyborcza se, kako kaže, još jedva može naći na benzinskim pumpama državnih koncerna ili ga uopće nema ili je prekriven drugim listovima.

Italija: Kraj poticaja za medije?

Iako su novinari u obavljanju svog posla manje ograničeni nego u Poljskoj i Mađarskoj posljednjih mjeseci se promijenila klima i u Italiji, kaže Annalisa Camilli. Ona radi kao novinarka za tjednik Internazionale u Rimu. „Otkako je na vlasti koalicija populističkog pokreta Pet zvjezdica i desničarskom Legom novinari su postali neprijateljska slika politike", kaže ona. Često su, kako kaže, okarakterizirani kao lažljivci. Ona kaže da ni druge uvrede, koje su ponekad ispod pojasa, nisu rijetkost. Dodatno neki članovi vlade se, kaže Camilli, ciljano sklanjaju s puta novinarima. Umjesto press konferencija sada postoje tweetovi i postovi na Facebooku, a dodatna pitanja su isključena, dodaje Camilli.

Annalisa Camilli (privat)

Annalisa Camilli

Talijanska medijska scena je godinama bila pod utjecajem bivšeg premijera Silvija Berlusconija koji je još tokom svog mandata imao brojne televizijske stanice, izdavačke kuće i reklamne agencije. U njegovoj sjeni su nastale brojne male publikacije koje su ekonomski ovisne od državnih poticaja za medije, kaže Camilli. Te subvencije nova vlada sada želi ukinuti. Talijanski parlament upravo raspravlja o odgovarajućem zakonu. "Ako on bude usvojen onda je to velika, velika sramota za talijanski medijski i informacijski sustav", kaže Camilli.

Austrija: Desničari uspostavljaju vlastite medije

Austrija se u rangiranju slobode tiska koju provode Reporteri bez granica nalazi na samom svjetskom vrhu. Ipak poljski novinar Bartosz Wielinski je zabrinut otkako je na vlasti koalicijska vlada koju čine konzervativna Narodna stranka (ÖVP) i desničarski slobodnjaci (FPÖ). Pokušaji austrijskih članova vlade da vrše pritisak na javni servis, primjerice klevetanjem, su za Wielinskog zastrašujući.

„I izvan tradicionalnih medija austrijskim desničarima polazi za rukom publici nametnuti svoje nefiltrirane sadržaje", analizira Nina Horaczek, glavna urednica bečkog tjednika Falter. Još prije dobrih deset godina je FPÖ počeo s gradnjom alternativne strukture vijesti. Tu spadaju s jedne strane profili na društvenim mrežama sa stotinama tisuća "likova". S druge strane stvoreni su online mediji bliski strankama, koji pišu članke u interesu stranaka, koje onda političari FPÖ-a dalje šire na društvenim mrežama. Ovi postupci, kako kaže Horaczek, bivaju oponašani i izvan granica zemlje. Tako, prema njenim riječima, trenutno u Njemačkoj medijsku strategiju FPÖ kopira desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD).

 

Preporuka uredništva