1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Foto: Vesa Moilanen/Lehtikuva/dpa/picture alliance

Kako Europa nadzire svoje građane?

9. studenoga 2022

U brojnim europskim zemljama se koristi softver za špijunažu. Demokratska prava su ugrožena, tvrdi se u izvještaju Europskog parlamenta.

https://p.dw.com/p/4JFaD

Kada je Elon Musk kupio Twitter, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je odmah upozorio američku kompaniju da se mora držati pravila „natjecanja“ koja vrijede u Europskoj uniji. A kad se radi o zloporabi špijunskog softvera od strane europskih vlada, to gotovo da nikoga ne zanima u europskim institucijama u Bruxellesu, kritizira europska izvjestiteljica takozvanog Pega odbora Europskog parlamenta, nizozemska EU-zastupnica Sophie in 't Veld. Pritom se, kako kaže, radi o ozbiljnoj prijetnji demokratskim pravima kada europske vlade pod krinkom brige oko nacionalne sigurnosti nekontrolirano koriste Pegasus i slične softvere, te špijuniraju vladine kritičare, novinare ili oporbenjake.

Europska afera

"Zloporaba je sveeuropska afera", stoji u međuizvještaju istražnog odbora koji je u utorak (8.11.) prezentirala Sophie in 't Veld. "Zemlje članice su koristile softver za nadzor protiv svojih građana u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti.“ Pritom, kako je dodala, nijedna nacionalna institucija nije bila spremna dati konkretne informacije Europskom parlamentu, te se komisija u svom radu morala osloniti na javno dostupne podatke.

Sophie in `t Veld
Sophie in `t VeldFoto: Christoph Hardt/Geisler-Fotopres/picture alliance

Odbor je ipak uvjeren da je uspio skupiti znatnu količinu činjenica: „Ako se puzzle sastoji od 1000 dijelova, mi u rukama imamo 900 komada", kaže Sophie in 't Veld. Može se poći od toga da su sve zemlje članice EU-a kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, dodaje nizozemska zastupnica u parlamentu EU-a. "Cipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizira porezne aranžmane. A Luksemburg je financijsko središte za mnoge aktere među proizvođačima.“ Takozvani Wiretapper's Ball, godišnji sastanak aktera iz te industrije, održava se u Pragu umjesto na Malti i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista, dodaje ona.

Najpoznatiji primjer je izraelska kompanija NSO, koja proizvodi špijunski softver Pegasus – koji je nedavno u Grčkoj prouzročio veliki politički skandal. To poduzeće ima predstavništva na Cipru i u Bugarskoj, a financijske transakcije obavlja preko Luksemburga. NSO profitira od unutarnjeg tržišta EU-a i slobode kretanja unutar Europske unije. Prodaja softvera je svjesno organizirana na netransparentan način, a financijska konstrukcija je kompleksna, stoji u izvještaju predočenom u Bruxellesu: „posao cvjeta, on je unosan.“

Grčka, Mađarska, Poljska…

Najpoznatija žrtva špijunaže oporbenih političara i novinara u Grčkoj je šef socijaldemokratske stranke Pasok i europski zastupnik Nikos Androulakis. Njegov mobilni telefon je bio „inficiran“ softverom za nadzor Predator.

U međuvremenu su liste mogućih žrtava neovlaštenog nadzora sve duže. Prošli vikend je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ponovno demantirao da ima bilo kakve veze s najnovijim otkrićima. „Sramota je i tvrditi da je premijer špijunirao svoje vlastite ministre“, kazao je na postaji ANT1.

Nikos Marantzidis, medijski stručnjak na Sveučilištu u Solunu, smatra pak da je šef vlade itekako odgovoran: „Najprije je on rekao da je sve u skladu sa zakonom, a sad kaže da će riješiti probleme s Pegasusom i Predatorom. Nemoguće je vjerovati svemu onome što on kaže“, tvrdi Marantzidis. I dodaje kako je najgore da je zbog te afere duboko potreseno povjerenje Grka u demokraciju u njihovoj zemlji: „Mnogi su šokirani zato što opet ulazimo u autoritarnu fazu.“ U međuvremenu grčka vlada najavljuje kako želi zabraniti prodaju špijunskog softvera.

Izvještaj Europskog parlamenta se opširno bavi i postupcima vlada u Budimpešti i Varšavi. Mađarska je, kako se tvrdi, jedna od prvih zemalja EU-a koje su bile umiješane u skandal oko nadzora. Po navodima organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u toj zemlji je nadzirano više od 300 političkih aktivista, novinara, odvjetnika i drugih osoba. „Korištenje Pegasusa se čini kao dio strategije kalkuliranog strateškog uništavanja slobode medija i mišljenja od strane (mađarske) vlade“, stoji u izvještaju.

Gröki premijer Kyriakos Mitsotakis
Gröki premijer Kyriakos Mitsotakis Foto: Dimitris Papamitsos/Greek Prime Minister's Office/AP/picture alliance

Poljska je prošle godine praktički ukinula ograničenja po pitanju pravnih mogućnost nadzora: „Prava žrtava su minimizirana, a pravna sredstva su u praksi postala beznačajna“, tvrdi se u izvještaju. Vladajuća stranka ima punu kontrolu nadzora, a žrtve se ne mogu nikome obratiti za pomoć, dodaje se.

Apel Amnesty Internationala

Amnesty International je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim narodima, s ciljem zabrane prodaje i distribucije špijunskog softvera. "Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor”, piše glavna direktorica Amnestyja Agnès Callamard. "Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatnu sferu novinara, aktivista i odvjetnika kako bi ih se ušutkalo ili zastrašilo.” Članice UN-a moraju prestati s praksom ili korištenja takvog softvera kao sredstva pritiska ili toleriranja te prakse, dodaje ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme