1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako do 2030. pripremiti Europsku uniju za proširenje?

20. rujna 2023

EU bi se do 2030. trebao pripremiti za proširenje. Ali to podrazumijeva i reforme koje su mnogima problematične. Recimo, odustajanje od jednoglasnog donošenja odluka.

https://p.dw.com/p/4Wa4O
Sjedište Europske komisije u Bruxellesu
Europska unija se treba pripremiti za proširenje, ali kako?Foto: picture-alliance/dpa/D. Kalker

Europska unija bi trebala biti spremna primiti nove članice do 2030. godine. Taj ambiciozan cilj, odnosno datum koji je nedavno spomenuo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, navodi se sada i u izvještaju koji su Njemačka i Francuska predstavile ovog utorka (19.9.) u Bruxellesu.

Prema riječima njemačke državne ministrice za Europu Anne Lührmann (Zeleni), vlada u Berlinu suštinski podržava tu inicijativu. No može se očekivati da će rasprava između 27 država-članica o tempu proširenja i neophodnim institucionalnim reformama biti teška.

„Europska unija bi se trebala do 2030. godine pripremiti za proširenje, a zemlje-kandidatkinje bi do tada trebale raditi na ispunjavanju svih kriterija za pristupanje", navodi se u izvještaju na 60 stranica koje je pripremilo 12 njemačko-francuskih stručnjaka.

Njemačka državna ministrica za Europu Anna Lührmann
Njemačka državna ministrica za Europu Anna Lührmann: "Vlada u Berlinu suštinski podržava tu inicijativu"Foto: Petr Stojanovski/DW

EU se mora reformirati da bi se proširio

Već više od godinu dana među kandidatima su Ukrajina i njena mala susjeda Moldavija. I jedna i druga zemlja nadaju da će pregovore o pristupanju započeti do kraja ove godine. Osim toga, na pridruživanje čeka i šest država Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Državna ministrica za Europu Lührmann kaže da EU sada mora napraviti svoju domaću zadaću kako bi bila spremna za primanje novih članica. „Neophodne unutarnje reforme moraju biti provedene u idućem zakonodavnom razdoblju Europskog parlamenta“, odnosno između europskih izbora u lipnju 2024. i sljedećih izbora 2029.

Lührmannina francuska kolegica Laurence Boone je suzdržanija. „To nije vladin prijedlog", naglasila je. Francuska je jedna od zemalja u kojima posljednjih godina vlada veća skepsa u pogledu proširenja EU-a, dijelom i zbog rasta popularnosti desničarskih stranaka.

Francuska državna tajnica za Europu Laurence Boone
Francuska državna tajnica za Europu Laurence Boone: "To nije vladin prijedlog"Foto: John Thys/AFP/Getty Images

Odustajanje od načela jednoglasnog donošenja odluka?

Šefovi država i vlada Europske unije žele o tom pitanju razgovarati na samitu u listopadu u španjolskoj Granadi. Stavovi članica Unije „još uvijek su udaljeni", rekao je španjolski državni tajnik Pascual Ignacio Navarro Rios, čija zemlja do kraja godine predsjedava Vijećem ministara.

Da bi Europska unija ostala sposobna za djelovanje i sa više od 27 članica stručnjaci predlažu da se odustane od načela donošenja odluka jednoglasno i uvede donošenje odluka većinom, i to na ključnim područjima kao što su proširenje, vanjska i porezna politika.

Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) više puta se zalagao za tu ideju – i to zbog koalicijskog sporazuma njegove vlade koju čine SPD, Zeleni i FDP, a u kojem se navodi da bi „u Europskom vijeću trebalo koristiti i proširiti glasanje kvalificiranom većinom“.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz nisu u svemu složni oko pitanja proširenja Foto: Mustafa Yalcin/AA/picture alliance

Strah od „njemačko-francuske dominacije“

Nekoliko manjih država Europske unije strahuje da bi tada redovito bile preglasane. Strah od „njemačko-francuske dominacije“ je veliki, upozoravaju i stručnjaci.

Njemačka predstavnica Lührmann pak naglašava da je zato i predviđena „zaštitna mreža“ koja propisuje da zemlja može prijaviti koje su teme za nju od posebnog „nacionalnog interesa". Države EU-a bi tada većinom mogle odlučiti da o tome razgovaraju na samitu šefova država i vlada, gdje bi se odluka onda donosila konsenzusom.

Druga mogućnost je, prema mišljenju stručnjaka, da države-članice ne sudjeluju u svim političkim odlukama, kao što su to recimo činile Velika Britanija ili Danska po pitanju unutarnje i pravosudne politike. Stručnjaci se u suštini zalažu i za „Europu različitih brzina“ kako bi se izbjegle blokade.

Njemačka državna ministrica Anna Lührmann se nada da će sa samita u prosincu biti odaslan „jasan signal da su proširenje i reforme EU-a povezane teme“. A istočnoeuropske članice Unije upozoravaju da bi suviše duga rasprava o reformama mogla odgoditi prijem Ukrajine.

idj (dpa/ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu