Kako bi europski izbori mogli zbližiti podijeljene Ciprane | Priča dana | DW | 14.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Kako bi europski izbori mogli zbližiti podijeljene Ciprane

Cipar je već 45 godina podijeljen. No upravo bi izbori za Europski parlament mogli približiti podijeljene strane. Po prvi put jedan političar s turskog sjevera otoka kandidira za jednu grčko-ciparsku stranku.

Nigdje na Cipru sukob oko ovog podijeljenog otoka nije toliko vidljiv kao u Famagusti, jednom obalnom gradiću, 80-ak kilometara istočno od glavnoga grada Nikozije, na sjeveru otoka. Od turske invazije 1974. je velik dio grada blokirala vojska. Varosia, nekadašnje turističko predgrađe, sada stoji prazno s napuštenim hotelima, kinima, bankama i preko 3.000 manjih radnji.

Unutar starih zidina Famaguste se okupilo 40-ak turskih Ciprana, mahom studenata. Tema: izbori za Europski parlament. Ovdje se nalaze s Niyzom Kizilyürekom, prvim Cipraninom iz sjevernog, turskog dijela otoka, koji ima velike šanse da krajem svibnja bude izabran u Europski parlament. Kao kandidat turskog podrijetla Kizilyürek se kandidira na listi grčko-ciparske oporbene stranke AKEL, što je presedan u dosadašnjoj političkoj povijesti podijeljenog otoka. Kao jedini kandidat je zato prisutan na obje strane otoka. „To je istinska prilika da spojim obje strane. Ja sam poveznica jer oduvijek radim s obje strane", kaže Kizilyürek koji se već godinama kao profesor, autor i redatelj zalaže za pomirbu na otoku. Sada i u ulozi političara.

I Ciprani sa sjevera su građani EU-a

Zypern Europawahl l Niyazi Kızılyürek - Wahlkampf in Famagusta (DW/S. Thierij)

Niyazi Kizilyürek

Na predizbornom skupu na sjevernom dijelu otoka, 60-godišnjem političaru se ne radi prvenstveno o reklami za vlastitu stranku. Kizilyürek kao prvo želi prisutnima objasniti da su i oni građani EU-a. Na posljednjim izborima za Europski parlament je na sjeveru otoka glasalo manje od 2.500 građana, što je svega oko tri posto registriranih birača. „Da budem iskren nisam čak ni znao da smijemo glasati, a ni kandidati mi isto tako nikad nisu bili poznati. To su uvijek bili političari s druge strane", kaže student biologije Ceyhun Ipekcioglu iz turskog dijela otoka. „Mi želimo biti dio Europske unije, dio Europe", kaže njegova poznanica Buse Ozkan koja je također došla na predizborni skup.

Službeno tzv. Sjeverni Cipar pripada Cipru pa tako i Europskoj uniji. Ali ovdje zakoni EU-a ne važe. Samozvanu državu Sjeverni Cipar je priznala jedino Turska. No ovdje živi preko 100.000 građana EU-a. Pravo na ciparsku, dakle EU-putovnicu, imaju svi oni građani koji potječu s otoka. Oni isto tako imaju pravo birati EU-zastupnike i zato je grčko-ciparska vlast s juga otoka uzduž linije razdvajanja u zoni koja je još uvijek pod kontrolom Ujedinjenih naroda i oko 1.000 UN-ovih vojnika, postavila 50 izbornih lokala.

Hladni mir

Pogledajte video 03:46

Moć Pravoslavne crkve na Cipru

Otkako je Turska prije 45 godina okupirala sjever otoka, građani ovog dijela Cipra žive u izolaciji. Granica je od 2003. otvorena no Cipar je i dalje podijeljen: dvije valute, dvije mobilne mreže, dva jezika. Ispitivanja pokazuju da više od polovice stanovnika želi ujedinjenje, ali unatoč tomu mirovni proces miruje već godinama. „Nema nasilja. Ovo je nešto poput hladnog mira", kaže Mete Hatay, znanstvenik s Instituta za istraživanje mira Oslo u Nikoziji. „Život ovdje je uglavnom normalan, u potpuno abnormalnoj situaciji. Ljudi su zbog toga u strahu, ali nisu primjetni neki napori da se to promijeni", kaže Hatay. Novinarka Esra Aygin već 20 godina piše o sukobu u njezinoj domovini. Nada se da bi Kizilyürekova kandidatura mogla nešto promijeniti. „Ljudi su ovdje uvijek mislili da jedan turski Cipranin nikada ne može zastupati grčke Ciprane. Ili da je nešto što je dobro za sjever otoka automatski loše za jug. Kizilyürek svojim djelovanjem ove tabue baca u vodu. I čak ako ne bude izabran, zbog toga će ući u povijest", kaže Aygin.

No na sjeveru su i sumnjičavi prema Kizilyüreku jer smatraju da time što se nalazi na listi jedne grčko-ciparske stranke, ne može zastupati interese turskog sjevera. Osim toga njegova stranka AKEL prije 15 godina nije prihvatila mirovni plan UN-a koji predviđa ujedinjenje.

I turski službeni jezik Europskog parlamenta?

Zypern Europawahl l Niyazi Kızılyüreks Wahlwerbung (DW/S. Thierij)

Jedan kandidat za dvije strane otoka

Niiyazi Kizilyürek putuje svakodnevno od sela do sela kako bi njegova poruka došla do što većeg broja birača. Predizbornu kampanju vodi kako na turskom tako i na grčkom. Za ulazak u Europski parlament mu je potrebno 17.000 glasova. Pritom nije važno dolaze li glasova s juga ili sa sjevera otoka. Ispitivanja pokazuju da će na ovim izborima mnogo više građana na sjeveru izići na izbore nego prije pet godina. I 80 posto njih namjerava svoj glas dati Kizilyüreku. „Tko bira mene, bira ideju. Glas za mene nije samo glas za nekoga tko želi ući u EU-parlament nego je to glas za mir, pomirenje i suživot", poručuje kandidat. Pobjeda bi za njega značila i korak u smjeru intenzivnije prisutnosti turskog elementa u europskoj politici. Svoje govore u Europskom parlamentu naime namjerava držati na turskom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic