Kakav je danas položaj Srba u Hrvatskoj? | Politika | DW | 06.01.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kakav je danas položaj Srba u Hrvatskoj?

Otkad je bivši hrvatski premijer Sanader povodom Pravoslavnog božića poželio Hristos se rodi, svaka je takva proslava u organizaciji SNV-a prvorazredni društveni događaj. Ali ove godine je na glamurozni skup pala sjenka.

Tadić i Josipović u Vukovaru

Položaj Srba u Hrvatskoj se popravlja jednako kao i odnosi Hrvatske i Srbije - Tadić i Josipović u Vukovaru

I na ovogodišnjem domjenku okupili su se predsjednik Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, čelnici i najviša izaslanstva političkih stranaka, medijski moguli, akademici,... No, da i ovo slavljenje Božića ne bi ostalo tek na razmjeni dobrih želja pobrinuo se i sam SNV, dodijelivši Vojislavu Stanimiroviću nagradu Nikola Tesla za „razvoj srpskih institucija“. Stanimirović je prije dva mjeseca, nakon posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru, u intervjuu beogradskoj Politici izjavio kako da nije istina da su Srbi započeli rat u Vukovaru, što je tada izazvalo brojne reakcije.

Srpska pravoslavna crkva u Vukovaru

Srpska pravoslavna crkva u Vukovaru

Jesu li, kako je izjavio predsjednik SNV-a Milorad Pupovac „u 2010. Srbi i njihova politika nakon dva desetljeća postali važna komponenta demokratskih procesa - odgovorna i prema sebi i prema Hrvatskoj, predana ostvarivanju svojih i općenacionalnih interesa“ ili se, kako smatra većina analitičara, tek radi o neprincipijelnoj političkoj kuhinji u kojoj je, kao zahvalnost za potporu HDZ-ovoj vladajućoj koaliciji, SDSS-u zacementirano dobivanje tri, a možda i četiri, zastupnička mandata u Saboru.

Ulazak četnika u Vukovar u 18. studenog 1991.

Stanimirović: Srbi nisu započeli rat u Vukovaru (ulazak četnika u Vukovar u 18. studenog 1991.)

Tko bolje razumije politiku?

Samostalna demokratska srpska stranka jedna je od stranaka hrvatskih Srba, ali je izmjenama izbornog zakona izglasano, sažeto rečeno, da sve političke mandate u Saboru osvaja ona koja ukupno dobije najveći broj glasova. Čelnici ostalih stranaka i institucija hrvatskih Srba protestirali su što se većinskim sustavu, koji ne vrijedi ni za koju drugu manjinu u Hrvatskoj, ali i ni za koju drugu političku stranku osim za SDSS, determinira političko predstavljanje Srba u Hrvatskoj. Protivila se tom rješenju i opozicija, ali Pupovac je od HDZ-a dobio što je tražio.

Pupovac, na kojega je predsjednik SDP-a Zoran Milanović radio pritisak da izađe iz vladajuće koalicije i tako ugrozi njezinu potporu u Saboru, drugovima iz SDP-a, kako ih zove, poručio je da skoro ništa u politici ne razumiju. Lako je prihvatiti argument da politički predstavnici hrvatskih Srba ne mogu biti ti koji će održavati na vlasti ili rušiti ovu ili bilo koju Vladu u Hrvatskoj, osobito zbog još uvijek snažnog negativnog raspoloženja među građanima zbog zbivanja u Domovinskom ratu.

srbijanski predsjednik Boris Tadić klanja se žrtvama pokolja sa Ovčere

Važbna gesta - srbijanski predsjednik Boris Tadić klanja se žrtvama pokolja sa Ovčere

No, je li onda mudro stalno najavljivati kako će SDSS napustiti Vladu Jadranku Kosor ako se ne provede rebalans državne kase ili ako se ne provede rekonstrukcija Vlade ili ... sve do najnovijih izjava kako bi parlamentarni izbori vjerojatno donijeli pobjedu opoziciji, ali je pitanje „koje bi to poremećaje izazvalo na političkoj sceni i što bi to značilo za nastavak borbe protiv korupcije, to nitko ne može predvidjeti.“ Upravo u takvim Pupovčevim izjavama analitičari vide njegovu neuvjerljivost.

„Zatvoriti otvorena pitanja“

Nasuprot takvim analizama, čelni ljudi Hrvatske na domjenku u povodu Srpskog božića isticali su važnost i zalaganje srpske zajednice i njezine politike za unaprjeđenje manjinskih prava, a time i za razvoj demokracije hrvatske države i društva. Predsjednik Ivo Josipović pohvalio se kako su njegov ured, ali i Vlada, u prošloj godini puno učinili na poboljšanju odnosa sa susjedima, napose u pitanjima što su proistekla iz Domovinskog rata a koja su donedavno opterećivala odnose između Hrvata i Srba. „Vjerujemo da ova generacija političara može ta pitanja zatvoriti i ne ostaviti ih za buduće generacije, kojima bi to bilo puno teže.“, kazao je Josipović.

Na sljedećoj stranici: Kako žive Srbi u Hrvatskoj i zašto je sporna nagrada Stanimiroviću

Premijerka Jadranka Kosor pohvalila je SDSS, i posebno Milorada Pupovca „koji je i nju osobno i Vladu podupirao da budu odlučniji i hrabriji u teškim i osjetljivim poslovima.“ Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks naglasio je da je upravo Božić vrijeme kada se više nego ikada ponavlja stara istina da je kvaliteta hrvatsko-srpskih odnosa, kako za prve i druge Jugoslavije tako i nakon raspada bivše države, odlučna i presudna za stabilnost Hrvatske i njezinu demokraciju. „Prošla je godina protekla u stalnom unaprjeđivanju i razvijanju tih odnosa i na zalaganju srpske zajednice za što većim doprinosom demokratizaciji Hrvatske.“, kazao je Šeks.

A kako žive Srbi u Hrvatskoj?

I dok se političari i analitičari bave odnosima u tzv. visokoj politici, hrvatski Srbi, baš kao i Hrvati muku muče s nezaposlenošću, padom standarda, strahovima od toga što nosi budućnost. Osobito je teško Srbima na ratom poharanim područjima, gdje je ionako još manje šansi za dobivanje posla, gdje dobar dio infrastrukture nije obnovljen pa nema struje, ceste su propale, djeca do škola kilometrima pješače, ...

Ulazak hrvatskih vojnika u Knin tijekom operacije Oluja (10. kolovoz 1995.)

Ulazak hrvatskih vojnika u Knin tijekom operacije Oluja (10. kolovoz 1995.)

Za takve životne nedaće nije bilo mjesta uz hrast okićen jabukama, kako se tradicionalno kiti za Badnjak. Čulo se ipak kako se Srbi u Hrvatskoj zalažu se za stvaranje investicijsko-razvojnih inicijativa i politika, što bi zaustavile rast nelikvidnosti i nezaposlenosti, te pad proizvodnje i investicija. Među njima su i infrastrukturni projekti kao što su željeznica, plovni i lučki putevi te kontejnerski program, restrukturiranje hrvatskih kapaciteta u proizvodnji hrane, te stvaranje politike ujednačenog regionalnog razvoja.

Sporna nagrada SNV-a

Svečanost SNV-a tradicionalno je završena kušanjem koljiva, ali i dodjelom nagrada. Tako su nagradu Svetozar Pribičević za unapređenje odnosa između Hrvata i Srba, odnosno za doprinos mirnoj reintegraciji Istočne Slavonije i Podunavlja dobili Vesna Škare Ožbolt i Ivica Vrkić.

Srpska pravoslavna crkva Bogorodičin pokrov u Kninu

Srpska pravoslavna crkva "Bogorodičin pokrov" u Kninu

Nagrada Nikola Tesla za doprinos razvoju srpskih institucija pripala je Vojislavu Stanimiroviću, Nikola Visković primio je nagradu Gojko Nikoliš za afirmaciju antifašizma, a Vesna Teršelič nagradu Dijana Budisavljević za dokumentiranu istinu o žrtvama rata i ratnim zločinima.

Goran Hadžić

Još je na slobodi - Goran Hadžić

Upravo je nagrada Stanimiroviću izazvala reakcije. Prilikom uručivanja nagrade, i predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor uredno su mu zapljeskali, iako su prije skoro dva mjeseca njegovu izjavu kako Srni nisu započeli rat u Vukovaru nazivali neumjesnima. Sada nije bilo nikakvih reakcija, osim samoga Stanimirovića. „Ja znam što sam rekao i zašto sam rekao, jer sam bio jedna od žrtava događanja u Vukovaru prije rata. Što su mediji na to nadograđivali, to je problem medija, a ne moj“, kazao je Stanimirović. I pojasnio kako su premijerka i oba predsjednika to čuli od porodica civilnih žrtava koje su to njima rekle na sastanku. „Ništa nisam rekao što nisu čuli“, naglasio je Stanimirović i zaključio kako je možda zbog odnosa dvije države bio neki viši interes da se to ne spomene.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Z. Arbutina

Stranica 1 | 2 | Čitav članak

Preporuka uredništva