Kad će biti kraj tom pomicanju sata? | Panorama | DW | 24.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Kad će biti kraj tom pomicanju sata?

Opet u noći na nedjelju počinje "zimsko vrijeme" - makar je još prije godinu i pol Europski parlament odlučio ukinuti promjene vremena. Ali sad o tome moraju odlučiti sve članice, a to nipošto nije jednostavno.

Naprijed ili nazad? U noći na ovu nedjelju se ponovo pomiče sat, počinje zimsko računanje vremena. Sat se pomiče za jedan sat natrag, u tri sata u noći će biti dva sata. Po Europskom parlamentu, to bi bilo zadnje pomicanje sata. Ali kad će stvarno doći do prestanka toga vrlo nepopularnog pomicanja sata još nije jasno.

„Treba okončati to pomicanje sata", objavio je 2018. tadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online-ispitivanju građana u cijeloj Europskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja. U ožujku 2019. se onda i Europski parlament velikom većinom izjasnio za prestanak različitog računanja vremena 2021. godine. Loptica je sad kod vlada država članica koje moraju dati odgovor, je li im draže stalno ostaviti ljetno ili zimsko računanje vremena?  Ali, konačna odluka država članica je još daleko.

Jean-Claude Juncker gleda na sat

Tadašnji presdjednik EK je bio potpuno jasan: treba prestati s tim cirkusom koji donosi više štete nego koristi. Ali do dogovora svih članica, je li im "draže" ljetno ili zimsko vrijeme je još daleko...

Teško uskladiti cijeli EU

Iz krugova europskih diplomata moglo se ovoga tjedna čuti da se o toj temi neće puno raspravljati za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom (do kraja ove godine). Ima puno drugih tema koje su važnije od računanja vremena, rečeno je. Europsko vijeće je priopćilo da ono još nije suglasilo svoje stajalište o tomu. Za to je potrebna tzv. „kvalificirana većina zemalja članica“.

Njemačka vlada se još nije odlučila što bi zagovarala, trajno ljetno ili zimsko računanje vremena. Njemačko ministarstvo gospodarstva jedino upozorava kako je "važno spriječiti 'vremenske otoke' i osigurati harmonizirano unutarnje tržište.“ Pretpostavka za „prikladno i harmonizirano postupanje“ je procjena mogućih posljedica u cijeloj Europi, kaže se. „Europska komisija još nije predočila takvu procjenu posljedica“, stoji u priopćenju njemačkog ministarstva gospodarstva.

Posljedice promjene trenutnog stanja kad se mijenja računanje vremena bile bi doista velike. U Europskoj uniji, čak ne računajući područja nekih članica izvan našeg kontinenta, postoje tri vremenske zone. Najveća je ona koja obuhvaća srednjoeuropsko vrijeme, a seže od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta bi se zimi razdanilo tek tijekom prijepodneva. U Vigu, na španjolskoj atlantskoj obali, sunce bi 21. prosinca izašlo tek 10 sati i jednu minutu, u francuskom Brestu u 10:07, a u sjevernonjemačkom Emdenu u 9:45.

Muškarac gleda na sat iz kreveta

Sve je već odavno poznato: nakon promjene vremena su ljudi umorni, nepažljivi, ima više nesreća svih vrsta. Ali kako se dogovoriti da negdje onda sunce izlazi još usred noći - ili da po zimi izlazi tek prije podne?

Izlazak sunca u noći

Kod trajnog zimskog računanja vremena ljeti bi se ne samo ranije smračilo, nego bi na istoku kontinenta sunce izašlo izuzetno rano. U poljskom Bialystoku bi 21. lipnja sunce izašlo u 3:01, u Varšavi u 3:15, a u Berlinu u 3:44.

Istovremeno, zadržavanje pomicanja sata mnogim ljudima stvara probleme. Njemačko zdravstveno osiguranje DAK je na temelju reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 posto ljudi u Njemačkoj ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća zaspati i češće se noću bude. 76 posto ispitanika smatra da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti.

Ispitivanje koje je provedeno u vrijeme Junckera dalo je naslutiti da se tim pitanjem više bave u Njemačkoj nego u drugim članicama EU-a. Od 4,6 milijuna ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju, tri milijuna su bila iz Njemačke. Ukupan broj onih koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo jedan posto stanovništva Europske unije.  

aj(dpa)