Julian Assange: sljedeći čin drame s izručenjem | Politika | DW | 27.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Sloboda medija

Julian Assange: sljedeći čin drame s izručenjem

Uoči početka žalbenog procesa protiv osnivača Wikileaksa organizacije za zaštitu ljudskih prava traže njegovo oslobađanje. Nedavno je objavljeno da je CIA planirala ubiti Assangea.

Prosvjednici u Londonu zahtijevaju oslobađanje Juliana Assangea

Prosvjednici u Londonu zahtijevaju oslobađanje Juliana Assangea

U Londonu danas (27. 10.) počinje žalbeni proces u slučaju Juliana Assangea. SAD osporava odluku suda od 4. siječnja kojom se zabranjuje izručenje osnivača platforme Wikileaks Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog podataka koje je objavio tamo mu prijeti zatvorska kazna i do 175 godina. Wikileaks je između ostalog razotkrio brutalne akcije SAD-a u Afganistanu i Iraku kao i teške ratne zločine. Za njih do sada nitko nije odgovarao.

Presuda iz siječnja najprije je donijela olakšanje aktivistima za ljudska prava, novinarskim udruženjima i pristašama Assangea. Ali ono je trajalo onoliko dugo koliko je bilo potrebno da se pročita obrazloženje presude. Sutkinja je prihvatila „samo humanitarni razlog – da Assangea u SAD očekuju nehumani uvjeti u pritvoru“, rekla je za DW u kolovozu zastupnica Zelenih u Bundestagu Margit Stumpp. „Ona nije odbacila, pa čak ni dovela u pitanje, bilo koji od američkih razloga za izručenje. Zato Julianu Assangeu prijeti izručenje ako SAD dokaže da će uvjeti u pritvoru biti takvi da će biti osigurana briga za njegovo zdravlje, a time i njegov život.“

Demonstracija u Londonu za oslobađanje Juliana Assangea

Demonstracija u Londonu za oslobađanje Juliana Assangea

Da Assange ima razloga strahovati za svoj život pokazuju podaci koje je krajem rujna objavio istraživački tim portala Yahoo News. Pod naslovom „Otmica, ubojstvo i pucnjava u Londonu: uvid u tajne ratne planove CIA-e protiv Wikileaksa", Yahoo News između ostalog piše da su službenici obavještajne službe CIA 2017. razmišljali o otmici Juliana Assangea i njegovom ubojstvu. Do tih podataka se došlo kroz razgovore s ukupno trideset predstavnika tajnih službi i državnih službenika.

Reagirajući na istraživanje portala Yahoo News Mike Pompeo, koji je za vrijeme mandata Donalda Trumpa najprije bio direktor CIA-e, a zatim i ministar vanjskih poslova SAD-a, zatražio je da svi sugovornici istraživačkih novinara budu optuženi za odavanje tajnih informacija. Promatrači to ocjenjuju kao indirektnu potvrdu tih navoda. U međuvremenu je za planove CIA-e također zainteresiran Odbor Predstavničkog doma za tajne službe.

Mike Pompeo

Mike Pompeo je neizravno priznao planove o ubojstvu Assangea

Aktivisti za ljudska prava traže oslobađanje

Glavna tajnica Amnesty internationala Agnès Callamard smatra da izvještaji o planovima CIA-e za ubojstvo dodatno oslabljuju ionako nepouzdana uvjeravanja američkih diplomata da će se prema Assangeu postupati humano. „Uvjeravanja vlade SAD-a da neće staviti Juliana Assangea u zatvor najviše sigurnosti ili ga podvrgnuti specijalnim administrativnim mjerama, diskreditirana su njezinim priznanjem da zadržava pravo opozvati ta jamstva“, rekla je Callamard u utorak. „Izvještaji da je CIA razmatrala mogućnost otmice ili ubojstva Assangea bude još veću sumnju u pouzdanost američkih obećanja i dodatno razotkrivaju političke motive koji se kriju iza ovog slučaja“, ocijenila je dalje glavna tajnica Amnestyja. Ona smatra i da je „nemilosrdni progon“ Juliana Assangea ugrozio slobodu medija i slobodu izražavanja. Callamard poziva američke vlasti da povuku tužbu protiv Assangea. Prema njezinom mišljenju britanske vlasti ne bi trebale izručiti Australca već ga odmah osloboditi.

Još sredinom listopada 25 međunarodnih organizacija za ljudska prava uputilo je otvoreno pismo američkom državnom tužitelju Merricku Garlandu. U njemu zahtijevaju – također i zbog informacija koje je objavio Yahoo News o „alarmantnim diskusijama unutar CIA-e i Trumpove administracije" – da se odustane od Assangeovog kaznenog gonjenja.

Organizacije među kojima su Reporteri bez granica, Human Rights Watch ili American Civil Liberties Union, već su u veljači u otvorenom pismu naglasile da je progon zbog objavljivanja tajnih dokumenata prijetnja slobodi medija. Sada pišu da otkrića o planovima CIA-e „samo doprinose našoj zabrinutosti zbog motiva koji se kriju iza tog kaznenog gonjenja i opasnog presedana koji se radi."

„Politički proces“

Šef njemačkog ogranka „Reportera bez granica“ Christian Mihr još je u kolovozu za DW govorio o „političkom procesu“ koji bi se konačno morao zaustaviti. Joe Biden je u međuvremenu treći američku predsjednik koji je uključen u kazneno gonjenje Juliana Assangea. Istragu je pokrenula administracija Baracka Obame, a za vrijeme Donalda Trumpa je podignuta i optužnica. Biden je do sada ignorirao apele da se okonča kazneni progon osnivača Wikileaksa.

Takvi apeli stizali su i iz Njemačke, i ovog ljeta. U otvorenom pismu 120 istaknutih potpisnika zatražilo je oslobađanje Assangea. Među njima su zastupnici Bundestaga, bivši savezni ministri, umjetnici i novinari. Od kancelarke Angele Merkel je zatraženo da se za to zauzme tijekom oproštajnog posjeta Washingtonu u srpnju, ali nije poznato je li to i učinila.

Angela Merkel i Joe Biden u Washingtonu

Je li Merkel nešto rekla Bidenu o Assangeu nije poznato

Pismo je potpisala i Margit Stumpp. Zastupnica njemačkih Zelenih smatra da bi izručenje i osuda Assangea bili „poražavajući signal novinarima“. „Svatko tko se bavi istraživačkim novinarstvom morao bi se u budućnosti stalno osjećati ugroženim od demokratski legitimirane državne vlasti. Sloboda medija u Europi bila bi krajnje ograničena. Kontrolna funkcija koju imaju novinari, a koja je bitan element demokracije, više ne bi funkcionirala, već bi bila kriminalizirana", kaže Stumpp i naglašava da je to napad na „temelje našeg demokratskog poretka".

Dvostruki moral veseli autokrate

Autokrati i diktature pomno prate kako se Sjedinjene Države, ali i Velika Britanija, odnose prema Julianu Assangeu i drugim „zviždačima“. Upravo odnos prema osnivaču Wikileaksa omogućava im da odbace kritiku Zapada u pogledu slobode medija u njihovim zemljama i da to nazivaju „dvostrukim standardima".

To je recimo početkom svibnja učinila glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying. I zato Margit Stumpp zahtijeva: „Ako SAD i države Zapada žele biti uvjerljive kada je riječ o zaštiti slobode medija i vladavine prava, onda moraju prestati od Juliana Assangea praviti simbol progona nepopularnih novinara."

Već više od jedanaest godina Julian Assange nije na slobodi. Posljednja tri rođendana proveo je u zloglasnom britanskom zatvoru Belmarsh. Nije proglašen krivim ni za jedan zločin, ali iza rešetaka mora čekati na odluku hoće li ga Velika Britanija izručiti SAD-u. Zahtjevi za puštanjem na slobodu uz kauciju ili boravak u kućnom pritvoru su odbijeni.

S obzirom na užasne zatvorske uvjete, političarka njemačkih Zelenih Stumpp smatra da je odbijanje da se Assange uz kauciju privremeno pusti iz zatvora „ustavni i humanitarni skandal“. I zbog toga što donošenje odluke o izručenju može potrajati godinama, i to bi moglo biti u interesu SAD-a. Julia Hall iz organizacije Amnesty international ovog ljeta je izjavila: „Strategija se sastoji u tome da se Assange zadrži u pritvoru što je moguće duže. To je kao ’smrt od tisuću rezova'."

Assangeova partnerica Stella Moris u ponedjeljak je izjavila da je njegovo zdravstveno stanje „vrlo loše“. To da bi zabrana izručenja mogla biti ukinuta je „zastrašujuće“, rekla je ona. I Assangeov francuski odvjetnik Antoine Vey za novinsku agenciju AFP je kazao da je njegov klijent mentalno i fizički „vrlo loše“. Odluka o izručenju je, kako je ocijenio, „pitanje života i smrti".

Preporuka uredništva