Južna interkonekcija mogla bi ugroziti put BiH u EU

Plinovod Južna interkonekcija, kojim bi se Bosna i Hercegovina trebala povezati s plinskom mrežom u Hrvatskoj, mogao bi ugroziti težnje BiH za članstvo u Europskoj uniji.

Projekt je strateški važan za zemlju, jer bi smanjio ovisnost BiH o ruskom plinu. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je potaknula i države članice i zemlje kandidatkinje na prekid veza s ruskim energetskim sektorom.

Za BiH, koja gotovo sav plin uvozi iz Rusije, ovaj plinovod bi mogao biti ključni korak ka diverzifikaciji i povezivanju s europskim tržištem plina preko Hrvatske.

Zašto je Bruxelles zabrinut zbog planova za plinovod u BiH?

U ožujku su vlasti BiH usvojile zakon koji je praktički imenovao konkretnu tvrtku sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama,  AAFS Infrastructure and Energy, kao investitora projekta. Ta firma je osnovana tek krajem 2025. godine i, prema dostupnim informacijama, nema iskustvo u izgradnji plinovoda.

To je ono što je izazvalo uzbunu u Bruxellesu. Uoči konačnog odobrenja sporazuma veleposlanik Europske unije u Sarajevu Luigi Soreca uputio je pismo čelnicima BiH, pozivajući ih na poštivanje pravila EU-a.

On je naglasio da vlasti moraju „pažljivo razmotriti obveze" iz Ugovora o Energetskoj zajednici prilikom izrade energetskih zakona. Kako bi se zadržao napredak ka članstvu u EU-u, dodao je, „ključno“ je da zakoni budu usklađeni s preporukama Europske komisije.

Za EU problem nije sam plinovod, već način na koji se projekt dodjeljuje. Bruxelles podržava smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, ali inzistira da takve projekte prate transparentne procedure i pravila javnih nabavki.

Nova američka tvrtka nameće pitanja

Planirani sporazum i u samoj Bosni i Hercegovini izaziva sumnje. Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH upozorila je da bi „izbjegavanje bilo kakvih transparentnih procedura i konkurencije" predstavljalo „vrlo opasan" presedan.

Po njenom mišljenju, tvrtka AAFS Infrastructure and Energy izabrana je da bi se zadovoljio nečiji financijski interes. Takvi „zakoni krojeni po mjeri“, kaže Korajlić, služe privatnim interesima umjesto javnom dobru i nisu u skladu sa standardima EU-a.

Korajlić također postavlja pitanja o samoj američkoj firmi, navodeći kako nije jasno odakle bi došlo navodnih 1,5 milijardi dolara (1,3 milijarde eura) investicija, niti može li ta tvrtka realizirati projekt ove veličine.

Ona je napomenula da tvrtka ima veze s osobama bliskima američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a u kombinaciji s navodnim lobiranjem to ukazuje da je politički utjecaj možda imao ulogu u njenom izboru. DW je zatražio komentar od tvrtke, ali odgovor nije stigao do trenutka objavljivanja teksta.

Trnovit put ka EU-u

Ova kontroverza ukazuje na šire izazove u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji, koji je obilježen sporim reformama i političkim podjelama. Zemlja je službeno podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a status kandidatkinje dobila je 2022.

Analitičarka Berta Lopez Domenech iz briselskog trusta mozgova European Policy Centre rekla je za DW da su formalni pregovori o članstvu počeli 2024. godine. Međutim, napredak je više puta zaustavljan zbog problema u upravljanju i neuspjeha u usklađivanju sa standardima EU-a.

Domenech dodaje kako je nemogućnost BiH da usvoji potrebne zakone posljednjih godina dovela do toga da EU ublaži svoje zahtjeve i snizi standarde. Po njenom mišljenju, „dobra vijest" je što EU sada ostaje pri kritikama i inzistira na tome da zakonodavstvo o energetskoj sigurnosti bude usklađeno s pravilima EU-a.

EU financiranje pod znakom pitanja

Ali pitanje nije samo političko. Bosna i Hercegovina i druge zemlje zapadnog Balkana riskiraju gubljenje značajnih sredstava EU-a ako ne provedu dogovorene reforme. BiH bi mogla ostati bez skoro 374 milijuna eura iz Plana rasta EU-a za regiju ukoliko se provedba nastavi odlagati.

To bi moglo dati Bruxellesu važan mehanizam pritiska. Zamrzavanje sredstava se ranije pokazalo kao efikasan način da se BiH potakne na potrebne reforme, rekla je Domenech za DW.

I Domenech i Korajlić ističu da ostaje nejasno hoće li intervencija EU-a biti dovoljna da promijeni tijek projekta. Ali se slažu da bi promjena bila u interesu same Bosne i Hercegovine.

Za Korajlić, ishod će pokazati je li prioritet zemlje „usklađivanje sa standardima EU-a ili ispunjavanje nečijih tuđih interesa“.