Još stroži danski zakoni protiv ″ne-zapadnjaka″ | Politika | DW | 31.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

danska

Još stroži danski zakoni protiv "ne-zapadnjaka"

Vlada u Kopenhagenu želi pooštriti zakon kojim se ograničava broj stanovnika "ne-zapadnog" porijekla u problematičnim četvrtima. Već su zabrinute i međunarodne organizacije.

Već od 2018. u Danskoj je na snazi takozvani "zakon protiv geta": u četvrtima s preko 1000 stanovnika gdje se statistički može utvrditi određena kvota nezaposlenosti, razina prihoda, stupanj obrazovanja i kriminalitet vrijedi da tamošnja populacija "ne-zapadnog" stanovništva smije iznositi najviše 50%.

Ali vladi u Kopenhagenu to nije dovoljno: sredinom ožujka je izradila prijedlog zakona gdje se udio takvog stanovništva smanjuje na tek 30%. Još nije odlučeno kad će o toj promjeni glasovati danski parlament, ali velika je vjerojatnost da će i za taj propis glasovati dovoljni broj zastupnika.

Organizacije za ljudska prava već zvone na uzbunu zbog takve diobe ljudi prema porijeklu: "Naša najveća briga jest da će etnička pripadnost postati još važnija nego što je prije bila", kaže Nanna Margerethe Kusaa iz Danskog instituta za ljudska prava. "Zabrinuti smo, jer kod kriterija etničke pripadnosti se kod nas pale sve lampice upozorenja."

Prosvjed protiv zakona o getoima u četvrti Noerrebro u Kopenhagenu

Aktivisti za ljudska prava su već organizirali prosvjede protiv takvih zakona, ali vlada može računati na podršku većine stanovništva.

I više nego sumnjivi zakoni

Ne samo nacionalne, nego i ured visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet pomno prati "slučaj" Danske jer u tome sluti diskriminaciju: "Mjerama protiv takozvanih 'ne-zapadnih' stanovnika su u Danskoj u prvom redu pogođeni ne-bijeli i ne-europski stanovnici", piše u priopćenju.

Danska aktivistica nam kaže kako već traju čak tri postupka protiv dosadašnjeg "zakona o getoima": "Zastupamo mišljenje kako se u tim slučajevima veoma vjerojatno radi o diskriminaciji kojima se krši i nacionalni i europski zakoni i propisi", kaže Margrethe Kusaas.

Dansko ministarstvo unutrašnjih poslova odbija takve optužbe. Kategorija "ne-zapadno" stanovništvo se poklapa s pojmovima kakve koristi danski Ured za statistiku. Prema njemu, u "zapadno" stanovništvo se, osim građana članica Europske unije, ubrajaju i državljani Andore, Islanda, Liechtensteina, Monaka, Norveške, Švicarske, Vatikana, Velike Britanije, a izvan Europe još i Kanade, SAD, Novog Zelanda i Australije.

"Sve druge države se ubrajaju u ne-zapadne zemlje", piše u priopćenju danskog ministarstva novinarima DW. "Razlika između zapadnih i ne-zapadnih zemalja nema ništa s političkim sustavom, vjerom, kulturom ili gospodarstvom neke zemlje."

Granica prema Danskoj

Danska je već odavno na zlu glasu za sve koji tamo požele živjeti zbog nebrojenih propisa i poteškoća. Ne samo "ne-zapadnjacima" nego i susjednim Nijemcima i drugim "zapadnjacima"

Pogađa strance - i siromašne

No kritičari smatraju kako je jasno da se tim zakonom stigmatiziraju Danci stranog porijekla, osobito muslimani i osobe druge boje kože.

Bivša danska zastupnica i prva muslimanka koja je izabrana u tamošnji parlament Ozlem Cekic smatra novi zakon "kontraproduktivnim": "Slažem se s vladom kako u određenim četvrtima ima velikih problema", kaže danska političarka kurdskog porijekla. Ali ti problemi nisu toliko veliki da se onda mora raseljavati tamošnje stanovništvo.

Što je još gore, ona ne misli kako je to zakon samo protiv osoba stranog porijekla, nego protiv svih koji žive na rubu društva: "Ne radi se samo o muslimanima ili došljacima, nego i o radničkoj klasi. Mnogi stanovnici takvih zapuštenih gradskih četvrti nemaju sigurnu egzistenciju."

Danska je već stekla glas kao jedna od zemlja Europe s najoštrijim propisima o useljavanju i dodjelu azila. Ali dok u drugim državama EU takvu politiku obično zastupaju stranke ekstremne desnice i populisti, u Danskoj se za to zalažu sve velike stranke čitavog političkog spektra.

Özlem Cekic

Bivša danska zastupnica Özlem Cekic u tome ne vidi samo propis protiv stranaca, nego i protiv vlastitog stanovništva slabijeg imovinskog stanja

Vlastita statistika govori nešto drugo

Politička promjena je počela još 2015. pod tadašnjim predsjednikom danskih socijaldemokrata Mette Fredriksenom koji je i premijer od 2019. "Stranački vrh je odlučio da socijaldemokrati kod doseljavanja nastupe prema tvrdoj liniji i točno to su učinili", objašnjava politolog Rune Stubager. "Sad rukama i nogama brane tu politiku koju zastupaju."

Politolog sveučilišta Aarhus vjeruje kako će danski socijaldemokrati "dobiti bodove" među stanovništvom ovim novim prijedlogom zakona čak i ako danski sudovi donesu presudu kako ti zakoni krše nacionalna i europska pravila protiv diskriminacije. Jer u takvim raspravama nije toliko važno što su i temeljne pretpostavke - pogrešne.

Kad se tamošnje ministarstvo unutrašnjih poslova već poziva na statistički ured, onda im valja pogledati i u službenu statistiku stanovništva u takvim problematičnim četvrtima: prošle godine je u njima živjelo jedva 5,3% "ne-europskih" doseljenika.

Za bivšu zastupnicu Cekic je to opasna politička igra: "Djeca i u tim problematičnim četvrtima se osjećaju kao Danci, rođeni su u Danskoj, imaju danske dokumente, govore danski i idu tu u školu." Usprkos svemu tome uvijek iznova moraju slušati kako im se govori "ti nisi Danac jer si musliman."

"Kako možete od te djece očekivati da budu lojalni ovoj državi ako ih ona ne poštuje takve kakvi jesu? Bojim se kakvi građani će biti sljedeći naraštaj kad oni odrastu i kako će politika utjecati na njih."

Pogledajte video 04:28

Danska definira "geta" za migrante