Jesu li Švicarci ukrali Heidi od Nijemaca?

Tko ne zna Heidi? Slatka okrugla djevojčica rumenih obraščića već je odavno zaštitni znak Švicarske. Ona simbolizira vrli, zdravi, idilični alpski svijet i za mnoge u inozemstvu je upravo ona prva asocijacija na Švicarsku. Kao majka tog lika je dosad, bez dvojbi, slovila Johanna Spyri. 1880. godine je stvorila Heidi, kao u transu: u samo četiri tjedna, u nekom genijalnom napadu inspiracije, kako se vjerovalo, napisala je svoju prvu knjigu o Heidi. Tako se vjerovalo dosad. Dok nije došao Peter Büttner. Taj 30-godišnji germanist tvrdi, naime, da je pravo mjesto rođenja Heidi Mülheim an der Ruhr, gradić u Rurskoj oblasti.

Prvo Adelaide pa onda Heidi

Büttner istražuje književnost iz doba bidermajera i veliki je poznavatelj opusa Johanne Spyri. Ni njemu nikada nije palo na pamet da švicarska spisateljica nije sama izmislila svoj popularni lik, sve dok nije nabasao na ostavštinu Hermanna Adama von Kampa, učitelja i pjesnika iz Mülheima. On je 1830. godine, 50 godina prije Johanne Spyri, napisao priču za djecu s naslovom "Adelaide - djevojčica iz Alpa". Naletivši sasvim slučajno na spomenutu priču, a u potrazi za ilustracijama iz tog vremena, Büttner se odmah sjetio Heidi i odlučio pročitati par redaka Kampovog teksta.

"Jasno je tko je od koga kopirao"

Büttner se nije zaustavio samo na par redaka. Nastavio je dalje čitati i našao zaprepašćujuće sličnosti sa slavnom pričom o maloj Švicarki. I Adelaide živi s djedom u Alpama, i ona mora napustiti svoje voljene planine i otići u tuđinu gdje kod jedne fine građanske obitelji mora voditi život kakav joj uopće ne odgovara. Ali nije samo ta osnovna fabula zajednička djelima nepoznatog Nijemca iz Rurske oblasti i slavne Švicarke, nego i pojedine ključne scene u priči poput one kada je Heidi u Frankfurtu osjetila snažnu nostalgiju vidjevši sliku švicarskih planina. Velike sličnosti njemački germanist nalazi i u jeziku, izboru riječi, opisa. Büttner smatra da se iz toga može izvući samo jedan zaključak: s obzirom da je Kampov tekst objavljen 1830., a Spyri je prvu priču o Heidi napisala čitavu jednu generaciju kasnije, jasno je tko je od koga kopirao.

Istina završila u vatri?

Zanimljivo je, naravno, kako na ovu teoriju reagira Švicarska, dosad neupitna domovina slatke Heidi. Najuglednija švicarska biografkinja Johanne Spyri Regine Schindler kaže kako sama nikada nije naišla na ime Kampa, ali da mora priznati da je vrlo moguće da je Spyri poznavala njegovu priču s obzirom da je imala tri godine kada je bila objavljena, te da je živjela u kući u kojoj se puno čitalo. Radi li se dakle o nesvjesnom preuzimanju ili pak možda o čistom plagijatu? Stručnjakinja za Spyri Schindler tvrdi kako se ne može reći da je Spyri jednostavno prepisala Kampovu priču, jer, možda ima nekih motiva koji su preuzeti, ali se ni to ne može sa sigurnošću ustvrditi.

Germanist Büttner drukčijeg je mišljenja: on kaže da je Spyri sigurno poznavala Kampov tekst i da je iz njega izvukla sve što joj je trebalo "kao iz Božićne guske". Od same autorice, na žalost ništa ne možemo saznati. Ona je sve svoje bilješke prije smrti bacila u vatru s objašnjenjem da se sve što se o njoj treba znati može naći u njezinim knjigama.

Autor: 3sat / agencije / dd

Odg. urednica: Marijana Ljubičić