Jedna vojna vježba i ovisnosti o Rusiji i Kini | Politika | DW | 01.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gostujući komentar

Jedna vojna vježba i ovisnosti o Rusiji i Kini

Velike vojne vježbe uvijek šalju jasne signale. U slučaju rusko-kinesko-indijske vježbe „Vostoka 2022“ jedan signal je upućen i Njemačkoj, smatra Jörg Himmelreich.

Transport oružja za vojnu vježbu Vostok 2022 u Rusiji

Transport oružja za vojnu vježbu "Vostok 2022" u Rusiji

Na ruskoj vojnoj vježbi „Vostok 2022" na istoku Rusije sudjeluje i Kina, kao i 2018. godine, ovaj put čak s dijelovima svih triju rodova vojske: kopnenim, mornaričkim i zračnim. To jasno pokazuje da se vojna suradnja Kine i Rusije intenzivira. S obzirom na rusku invaziju u Ukrajini to je za Vladimira Putina važan znak: unatoč njegovom brutalnom ratu on nije potpuno izoliran na svjetskoj političkoj pozornici. Na vojnoj vježbi ovaj put sudjeluje i Indija. Sve to su nagovještaji novog svjetskog poretka koji se polako stvara.

Dvije autokracije Rusiju i Kinu povezuje zajednički geopolitički interes da se napusti sadašnji svjetski poredak u kojem vodeću ulogu ima SAD. Osobito Narodna Republika Kina želi, prema planu Xija Jinpinga, 2049., dakle stotinu godina nakon osnutka, postati vodeća svjetska velesila. Putin pak želi ponovno podjarmiti teritorije nekadašnjeg Ruskog carstva u Europi.

Geostrateške paralele

Pritom se dvije autokracije nadopunjuju u vojnim izazovima SAD-a, a da se međusobno ne ometaju. Ruska vojska izaziva SAD i NATO na zapadu euroazijskog područja, prije svega na kopnu. Kina s druge strane jača prije svega svoju flotu na Pacifiku, među ostalim svojim trećim nosačem zrakoplova koji je sama izgradila. Pritom Kina otprilike od početka ovog tisućljeća u svakom pogledu nadmašuje Rusiju. Jedina iznimka je ruski nuklearni potencijal. Nasuprot gotovo milijun ruskih vojnika nalazi se dva milijuna kineskih vojnika.

Kineski vojnici na vojnoj vježbi Vostok 2022 u Rusiji

Kineski vojnici na vojnoj vježbi "Vostok 2022" u Rusiji

Kina već danas ima najveći bruto društveni proizvod u svijetu, Rusija samo sedminu od toga – otprilike onoliko koliko i Italija. Tehnološki je Kina na mnogim industrijskim područjima već odavno na zapadnoj razini, dok Rusija uglavnom ovisi o iskorištavanju svojih sirovina. Svoj plin ona već sada spaljuje jer sve manje može prodavati Europi. Svoju naftu može prodavati Kini i Indiji samo kako bi pokrila proizvodne troškove.

Kina želi, za razliku od Indije, svjetski poredak suoblikovati sve više prema vlastitim nacionalnim sigurnosnim interesima; njezina sve agresivnija politika u južnom i istočnom Kineskom moru to jasno pokazuje. Xi Jinping sve jasnije pokazuje da teži aneksiji Tajvana. Za buduću kinesku politiku će biti presudno kako će Zapad obuzdati rusku invaziju na Ukrajinu. Peking to pomno prati s obzirom na svoje težnje u odnosu prema Tajvanu.

Posljedice za SAD, Europu i Ukrajinu

S obzirom da Kina ima daleko veće resurse za jačanje moći nego Rusija, SAD se već odavno geostrateški koncentrira na izazov Kine. Već je to jasno rekao Barack Obama pojmom „pivot to Asia". A to se i danas odražava na rat u Ukrajini. S obzirom na to da se kinesko-američki odnosi stalno pogoršavaju SAD bi htio raspolagati svim mogućim resursima za slučaj eskalacije konflikta s Kinom i zato podupire Ukrajinu vojno samo onoliko koliko je dovoljno da se ona obrani od Rusije. Ali tako da SAD ne bude previše opterećen. Uostalom, SAD s pravom očekuje od Europljana da se znatno naoružaju kako bi se mogli sami štititi i kako bi se SAD mogao ograničiti na pružanje nuklearne zaštite Europi.

Jörg Himmelreich

Jörg Himmelreich

Zato kinesko-rusko vojno zbližavanje neposredno pogađa Europu i Njemačku. Osobito Njemačka, za čija poduzeća je Kina jedno od najvažnijih tržišta i isporučitelj sirovina i poluproizvoda, mora paziti da njemačka poduzeća zbog kratkovidnih interesa za profitom ne upadnu u zamku ovisnosti. To je bila dramatična greška koja je učinjena u odnosu prema Rusiji. Trenutno ta opasnost postoji, primjerice, kod grafita iz Kine, važnog za proizvodnju baterija. Trgovina strateški važnim sirovinama danas nije samo „stvar gospodarstva" i ne dovodi do političkog zaokreta – to su bile greške koje su godinama činjene u promašenoj njemačkoj politici prema Rusiji.

Smanjiti ovisnosti

Zato će biti važno upravo u politici prema Kini smanjiti ovisnost njemačkih poduzeća o tamošnjem tržištu i sirovinama. To naravno pretpostavlja da njemačka savezna vlada ne bude potrčko kratkovidnih interesa poduzeća i žrtva vike njihovih lobista o navodnom ugrožavanju gospodarskog staništa Njemačke. Upravo to je, naime, dovelo do fatalne energetsko-političke ovisnosti o Rusiji.

Dr. jur. Jörg Himmelreich je Professeur Affilié na École Supérieure de Commerce à Paris (ESCP), Campus Berlin. Već 2007. je upozoravao u časopisu "Internationale Politik" Njemačkog društva za vanjsku politiku (Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik) na opasnost ponašanja Vladimira Putina.

Preporuka uredništva