Je li Velika Britanija spremna za Brexit? | Politika | DW | 18.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Je li Velika Britanija spremna za Brexit?

Može li si Velika Britanija uopće priuštiti otezanje s Brexitom – usred pandemije koronavirusa i recesije? Pregovori s Bruxellesom se nastavljaju nakon ljetne pauze. S neizvjesnim ishodom.

Britanska je vlada ljetnu pauzu iskoristila barem za reklamnu kampanju oko Brexita: „Spremite se za novi početak, za novi odnos nakon prijelazne faze i zagrlite nove mogućnosti“, tako je glasila poruka preko Twittera.

Na taj način se htjelo poručiti građanima kako se sve sprema za kraj prijelaznog razdoblja – uključujući i pojačavanje graničnih kontrola, odnosno carinskog sustava. Vidi se i trkače koji čekaju na stazi na znak da utrka počne, ali prije nego što oni krenu, najprije će se u Bruxellesu nakon ljetne stanke nastaviti pregovori o tome kako bi budući odnos EU-a i Velike Britanije uopće trebao izgledati.

Danas (18.8.) je pregovarački tim iz Londona ponovno u Bruxellesu. Britanski pregovarač David Frost će se na večeri sastati sa svojim kolegom iz EU-a Michelom Barnierom. Frost je službeno potvrdio da se veseli sedmom krugu pregovora u Bruxellesu. Po njegovoj procjeni, tijekom rujna bi se mogao postići sporazum.

Dogovor u rujnu?

To bi značilo da se dvije strane u iduća tri planirana pregovaračka kruga dogovore oko svih preostalih prepreka i da riješe sva otvorena pitanja. Skriva li se iza te najave nova želja Britanaca da se postigne sporazum? Ili se radi samo o uobičajenoj pregovaračkoj retorici?

Frost je još jednom podsjetio na to da britanska strana ne priželjkuje nikakav poseban ili jedinstven sporazum, već sporazum o slobodnoj trgovini kao i sa svim drugim prijateljskim državama, na primjer s Kanadom. A na to EU rutinski odgovara da se Britancima zbog snage njihove privrede i geografske blizine Europi ne može ponuditi isti sporazum – već posebne uvjete za pristup unutarnjem tržištu Unije. Prepucavanje tim „argumentima“ traje od samog početka pregovora i nisu baš signalizirali spremnost na približavanje u stavovima.

Mjere držanja odstojanja u Londonu - britansko gospodarstvo je stradalo u koroni

Mjere držanja odstojanja u Londonu - britansko gospodarstvo je stradalo u koroni

Kako na pregovore utječe korona?

Kada je Michel Barnier nakon posljednje runde pregovora prije ljetne pauze o njima informirao veleposlanike članica EU-a, on je naveo razloge zašto smatra da će britanska vlada na koncu ipak biti spremna na kompromis: naveo je kako se Boris Johnson nalazi pod pritiskom zbog loše bilance u borbi protiv pandemije, odnosno jačanja škotskog nacionalizma. Barnier u tom trenutku nije znao za brojke koje su objavljene nešto kasnije, tijekom proteklih tjedna – po njima se Velika Britanija s padom BDP-a od više od 20% nalazi u najdubljoj recesiji u svojoj povijesti.

Politički razvoj je doslovce „pregazio“ britanskog premijera. Obzirom da se Johnson trenutno nalazi na odmoru u Škotskoj, on na licu mjesta može osjetiti trenutno raspoloženje Škota. Većina ih (54%) u međuvremenu podržava ideju odvajanja od Engleske, a raste popularnost i premijerke Nicole Sturgeon i njezine Škotske nacionalne stranke. Ukoliko se prijelazno razdoblje okonča bez postizanja trgovinskog sporazuma s EU-om, to bi gotovo sigurno značilo i održavanje novog referenduma o škotskoj neovisnosti. I može li si britanski premijer uopće priuštiti novi (politički) udarac u situaciji u kojoj je nacionalna ekonomija zbog pandemije doživjela veliki udarac? Troškovi nove carinske deklaracije i birokracije za uvoz i izvoz robe u slučaju da ne bude „Brexit-deala“ nakon 1.1.2021. procjenjuju se na oko 13 milijardi funti. To je više novca nego što je Velika Britanija uplaćivala u proračun Unije. Britanski predstavnici privrede i dalje zahtijevaju jasna pravila o budućem pograničnom režimu i trgovini s Europskom unijom – ali bez uspjeha.

Pogledajte video 04:17

Brexit podijelio Škotsku

Na jednoj strani politički razum govori da bi vlada u Londonu u posljednjem trenutku mogla „popustiti“ i pokazati spremnost za kompromise, ali na drugoj strani posljednje izjave konzervativnih zagovaratelja Brexita Iana Duncana Smitha i Davida Davisa zvuče kao upozorenje. Oni i dalje pokušavaju spriječiti kompromise u pregovorima s EU-om, i sad napadaju čak i Sporazum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije iz 2019., tvrdeći pritom da on sadrži i neke skrivene financijske obveze za Veliku Britaniju.

Oni na taj način žele prisiliti premijera da „sruši“ taj sporazum. Jednostrano to doduše nije uopće moguće, i bilo bi ustvari klasično političko samoubojstvo za britansku vladu – ali borba tvrdolinijaša pokazuje da se tvrdokorna jezgra zagovornika Brexita u redovima konzervativaca ne predaje.

Ključne su subvencije

Sutra će stručnjaci za područje trgovine nastaviti s pregovorima tamo gdje su zadnji put stali: s takozvanim „Level playing field", odnosno definiranjem poštenih uvjeta tržišne utakmice između dviju strana. EU tu od Britanaca zahtijeva ustupke, na koje London nije spreman.

Svađa se kristalizira i oko pitanja državnih poticaja. London još uvijek nije odlučio kako će ubuduće regulirati to pitanje. Vlada Borisa Jonhsona u načelu preferira rješenje sa što je moguće manje regulacije, odnosno rješenje koje predviđa konkretne odluke u svakom pojedinom slučaju. A to bi značilo da bi ubuduće neko britansko poduzeće moglo od države primati izdašnu pomoć, a istovremeno bi slična pomoć konkurentima te tvrtke u Europskoj uniji bila strogo regulirana.

Velika Britanija optužuje Francusku zbog povećanog broja ilegalnih migranata

Velika Britanija optužuje Francusku zbog povećanog broja ilegalnih migranata

Europljani žele poštene, dakle iste uvjete za sve sudionike tržišne utakmice. Komplicirani kompromisi su ipak mogući i oko ovog kritičnog pitanja, primjerice uz pomoć režima sankcija za kršenje pravila od strane Britanaca. Ali za sada nema napretka oko ovog pitanja: državna pomoć je postala političkim simbolom za Brexit, nakon što je Velika Britanija firmama obećala neograničenu pravnu i faktičku neovisnost o pravilima nadzora od strane EU-a.

Na pregovaračkom stolu se nalaze još i pitanje ribarstva, suradnje pravosudnih sustava i pitanje regulacije usluga. Što se tiče energije, postignuti su prvi pregovarački uspjesi, ali još uvijek nema dogovora oko razmjene podataka, što je temelj prekogranične suradnje između policije i pravosuđa.

Pitanje ribarstva je gospodarski manje važan aspekt u pregovorima, ali za obje strane politički iznimno eksplozivna tema. EU je dala naslutiti da je spremna na kompromis kad se radi o budućem pristupu britanskim ribolovnim područjima. No, britansko-francuski odnos se u međuvremenu toliko pogoršao da postoji itekako i opasnost da Pariz „torpedira" sporazum. London je naime u roku od samo 24 sata pozvao tisuće britanskih turista da napuste Francusku i vrate se kući – zbog navodne opasnosti od korone u toj zemlji. Britanska vlada otvorila je i novu „frontu“ sukoba zbog povećanog broja izbjegličkih brodova u kanalu La Manche koji iz Francuske kreću prema Velikoj Britaniji. Te dvije stvari su iritirale Pariz, tako da je u ovom trenutku spremnost dviju strana za postizanjem prijateljskih sporazuma vrlo ograničena.

Preporuka uredništva