Je li uspio „tjedan cijepljenja“? | Politika | DW | 22.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Je li uspio „tjedan cijepljenja“?

Njemačka je po postotku cijepljenih građana negdje na sredini europske tablice. Savezna vlada pokušala je stoga posebnom akcijom motivirati građane na cijepljenje. Je li uspjela?

Berlinski Senat izbacio je reklamni slogan: „Cjepivo u zalogajnici s kebabom". A što je to? „Za mene kebab bez luka, s ljutim umakom i – jednu Modernu, molit ću lijepo." Na samom prodajnom mjestu sve se razjasni. Cijepljenje se odvija 100 metara dalje, na trgu s mnoštvom ljudi. Tko hoće, može uzeti vaučer za kebab - nakon cijepljenja.

Drugi dan kampanje koja je trajala cijeli prošli tjedan. Nema gužve pred punktom za cijepljenje, ali na trgu u berlinskom kvartu Wedding kao i uvijek ima dosta ljudi. Prva dolazi turistica iz Španjolske. Njezin domaćin objašnjava da ona želi iskoristiti priliku i primiti vakcinu. A onda je tu i jedan čovjek koji kaže da se ne bi cijepio, ali da ga vlada praktički prisiljava na to, jer je uvela pravilo da samo cijepljeni i oni koji su preležali koronu smiju u restorane.

Pogledajte video 01:59

Zakleti protivnik cijepljenja promijenio mišljenje

Za razliku od njega, Linus ne želi biti anoniman u ovoj priči. Dozvoljava i da ga fotografiraju. „Ja sam svoj termin prespavao, a onda nisam stigao zakazati novi", kaže on. Dodaje da mu je prijatelj poslao link s informacijom gdje se cijepi i bez termina. „Vrijeme je da to obavim!"

Linus ustvari potvrđuje upravo ono što je tvrdio i njemački ministar zdravstva Jens Spahn – da još ima onih koji nemaju ništa protiv cjepiva, ali su možda propustili svoj termin.

Cijepljenje bez termina

Dežurna liječnica na trgu Leopoldplatz kaže da je prvi dan akcije bilo samo 70 "mušterija”. Dodaje i da je među njima bilo dosta starijih osoba koje je berlinski Senat pozvao da prime treću dozu. To potvrđuje i jedna aktivistica koja radi za humanitarnu organizaciju „Arbeiter-Samariter-Bund”, blisku njemačkim socijaldemokratima. Ona kaže da ju je iznenadilo to da su ljudi koji su se htjeli cijepiti samo rijetko tražili nagradu kao što je vaučer za kebab. To im nije bio glavni motiv.

Cijepljenje pored samoposluge ili na trgovima u drugim zemljama odavno je praksa, ali u Njemačkoj je to relativna novina. U početku nije bilo dovoljno vakcina, pa su uvedena stroga pravila oko redoslijeda cijepljenja. Prvo su na redu bile najugroženije grupe. Cijepljenje je bilo moguće samo iz termin u centrima za cijepljenje, a od travnja to rade i neki liječnici u svojim ordinacijama. To je donijelo i birokratsko opterećenje za sve uključene u taj proces.

„Nikada nije išlo brže”

I Angela Merkel je podržala „Tjedan cijepljenja”: „Nikada nije bilo jednostavnije dobiti vakcinu. Nikada nije išlo brže". Vlada zna da od uspjeha cijepljenja ovisi i to kako će Njemačka proći kroz jesen i zimu. Zato je Angela Merkel izjavila da je potrebno još više ljudi uvjeriti da se cijepe.

Nagli porast broja cijepljenih kojem su se organizatori nadali ipak se - nije dogodio. Kada se akcijski tjedan usporedi s tjednom prije njega – u nekim danima broj cijepljenih je bio čak i manji nego sedam dana ranije. To se odnosi na sve vrste cijepljenja – i prvom i drugom i trećom dozom. Međutim, u statistici Instituta Robert Koch ne razlikuju se cijepljenja koja su ranije bila planirana od onih kojima su se nadali organizatori – odnosno spontanih cijepljenja motiviranih ovom akcijom.

Ipak, njemački ministar zdravstva smatra da je bilanca pozitivna: „U tjednu dok je trajala akcija izvršili smo ukupno 500.000 važnih cijepljenja prvom dozom, otprilike polovina od tog broja je zasluga ove akcije". Spahn je dodao da su uspjehu doprinijela udruženja, organizacije, volonteri, privatne inicijative u 1.500 pojedinačnih akcija u cijeloj zemlji.

Cilj još nije postignut

Spahn je ipak zabrinut zbog toga što još je uvijek veliki broj necijepljenih osoba starijih od 60 godina. Prema aktualnom tjednom izvještaju Instituta Roberta Kocha, takvih građana je u toj starosnoj dobi 14 posto. Kod mlađih starosnih skupina necijepljenih je oko 30 posto. A dvije trećine djece i mladih između 12 i 17 godina nisu cijepljeni.

Vlada je zacrtala cilj da 90% građana starijih od 60 godina bude cijepljeno, a da taj postotak u starosnoj dobi između 12 i 59 godina bude 75%.

Politika smatra da nepostojanje prave prilike mnoge ljude „koci” u želju da dobiju cjepivo. Ima psihologa koji za tumačenje odbijanja cijepljenja koriste riječ „povjerenje". Jedan od njih je Peter Kirsch. Prema njemu, dobar broj onih koji pomno razmatraju rizik od cijepljenja smatraju da je povjerenje izuzetno važno. Kirsch kritizira politiku jer je prečesto to što je napravljeno izgledalo „loše”. U jednom svom istraživanju dokazao je vezu između povjerenja u državne institucije i spremnosti na cijepljenje. Što je veće povjerenje, to je veća spremnost na cijepljenje. I obrnuto.

Upravo tu konstataciju koristili su i njemački mediji kako bi objasnili visoki postotak cijepljenih građana u Danskoj – tamo je povjerenje u politiku izuzetno veliko.

Njemačka vlada se nada da će se prošlotjedna akcija cijepljenja na duže staze pokazati kao uspjeh. Jedna glasnogovornica saveznog Ministarstva zdravstva izjavila je da je akcija dovela do veće vidljivosti ove teme u javnosti: „Ova akcija je samo početak“. A jedan glasnogovornik njemačke savezne vlade je dodao da bi se trebalo nastaviti u tom smjeru i ponuditi građanima lako dostupno cjepivo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva