Je li studentski minimalac dovoljan za studentski život ?

„Ove godine mi je dignuta stanarina u domu s 80 na 100 EUR, kada odem na kavu uzet ću espresso umjesto kave s mlijekom i soka i stalno računam hoću li prekoračiti studentski limit“, kaže studentica politologije u Zagrebu, Magdalena Bezi. Ona je iz Siska došla u Zagreb radi studija i dobila je mjesto u domu „na Savi“ (Studentskom domu Stjepan Radić), a preko studentskog ugovora radi u ugostiteljstvu.

Njene brige brinu i mnoge druge studente, pogotovo one koji studiraju u novom gradu, koji su na „zahtjevnijem" studiju i nisu uspjeli dobiti mjesto u domu -  a takvih je ove godine u Zagrebu bilo oko 3.200.

Vlada Republike Hrvatske objavila je da se od početka sljedeće godine povećava minimalna bruto plaća, a s time i minimalna studentska satnica – s 6.06 na 6.56 EUR, odnosno 9.84 EUR nedjeljom, noću i blagdanima. Također naglašavaju da je ona u posljednjih devet godina narasla 230%.

Radno – i na studiju i na poslu

Prema Rezultatima petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica (2023.) i Eurostudent istraživanju za 2022., 52% studenata u Hrvatskoj krene raditi prije ili tijekom upisa studija. Od toga, na preddiplomskoj razini, njih 33% radi kroz cijelu akademsku godinu, a na diplomskoj 47% studenata.

„Studenti u Hrvatskoj u prosjeku izdvajaju oko 30 do 35 sati tjedno na fakultetu i za ostale obaveze vezane uz fakultet i s obzirom na to ova satnica nije dovoljno motivirajuća. Mislim da bi „fer" minimalna satnica bila 8 - 8.5 EUR kako bi studenti mogli u jednoj smjeni, jednom vikendu zaraditi dovoljno da pokriju neke dodatne troškove koje studiranje nosi", kaže predsjednik studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Gordan Kragić.

Inflacija utječe na studentsku svakodnevicu – od odluka gdje izaći do toga koje računalo kupiti. Osim toga, cijene studentskih domova su porasle za oko 10-20 EUR u odnosu na prošlu akademsku godinu, što mnogi smatraju nepravednim jer se kvaliteta nije poboljšala.

Magdalenin studentski dom je od ove akademske godine poskupio za 20 EUR. Uz 30-35 sati rada tjedno, ona se uspijeva financirati, ali kaže da su joj financijska pitanja i odluke uvijek u mislima.

„Ja sam svjesna da sam iznimka i zahvalna sam što mi to fakultet dopušta, ali imam prijatelje koji ako uspiju odraditi 10 sati tjedno, to im je fenomenalno. Naravno, ima perioda kada ne mogu raditi zbog kolokvija ili ispita tako da moram dobro planirati kada ću raditi više, kada manje, a kada uopće ne", kaže Magdalena.

Limiti ipak rastu

Iako je Nova TV nedavno objavila da je na upit poslan Poreznoj upravi, o tome hoće li se porezni limiti za studente povećati, dobila odgovor da to nije u planu, predsjednik Vlade Andrej Plenković je na sjednici Vlade u četvrtak (20. studenog) ponosno rekao da se ipak podižu. Najavio je da će se prvi limit povećati s 3.600 EUR godišnje na 4.800 EUR, a drugi s 10.800 EUR godišnje na 12.000 EUR

Oba limita će se povećati za 1.200 EUR. Dakle, za prvi limit pri kojem je student olakšica na poreznoj kartici roditelja (uzdržavan član) radi se o povećanju od 33.33%. Za drugi limit, pri kojem student nije na poreznoj kartici roditelja radi se o povećanju od 11%. Ako student prijeđe i taj drugi, neoporezivi limit, obračunava mu se porez od 20% za sve prekoračene primitke.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu također podijelio je ovu dobru vijest putem društvenih mreža gdje su istaknuli da se radi o zajedničkoj inicijativi sa Studentskim centrom i Sveučilištem u Zagrebu. Poručuju da su zadovoljni ovom promjenom, ali da tu nije kraj.

Troškovi studentskog života

Cijene svega su rasle, ali ono što je ostalo isto jest cijena obroka u menzi. Ona iznosi 86 centi i u taj obrok su uključene: juha, glavno jelo, salata, kruh i desert. Vlada Republike Hrvatske donijela je ovu odluku i ona vrijedi za 25 gradova diljem Hrvatske. Studenti će si za jedan sat rada u novoj godini moći priuštiti 7.6 obroka u menzi.

Što se tiče smještaja, oni koji dobiju mjesto u studenskom domu plaćat će ga između 35 (Zagreb) i 125 (Dubrovnik) eura mjesečno. To jest, ako se sami financiraju, studenti će trebati odraditi između 5.3 i 19 sati mjesečno. Oni koji nisu dobili mjesto u studentskom domu će za stan morati izdvojiti između 250 i 500 eura, pokazuju pretrage na Facebooku i online oglasniku Njuškalo.hr. Da bi podmirili račune, moraju raditi između 38 i 76 sati mjesečno. Neki pak odustanu od željenog studija zbog previsokih cijena stanova.

Javni prijevoz je u nekim gradovima besplatan za studente, a na primjer u Zagrebu iznosi 13,27 EUR mjesečno, odnosno oko dva sata rada. Usluge Hrvatskih željeznica su za redovne studente besplatne za putovanja po Hrvatskoj, jedino treba izdvojiti 2,65 EUR za izradu profila.

Odlazak na kavu je neizostavan dio studentskog života za koji je potrebno izdvojiti oko dva eura za kavu, a sok košta još dodatno 2.5-3.5 EUR u prosjeku. Ako se student želi počastiti obrokom u restoranu, glavno jelo će platiti 8-12 EUR, a piće uz to 2.5-3.5.

Na dan kada student ode na kavu, pa uzme još i sok, pojede glavno jelo u restoranu i popije piće, potrošit će ono što je zaradio za otprilike 2-3 sata rada na minimalnoj studentskoj satnici.

Kako Hrvatski zavod za javno zdravstvo tvrdi, svaka treća osoba u Hrvatskoj je pušač pa tako i dobar dio studenata. Za kutiju cigareta treba izdvojiti između 2.6 i 4.6 EUR. Od dodatnih troškova tu su još i hrana (ako student ne jede u menzi), članstvo u knjižnici (7-13.5 EUR u Zagrebu), higijenske potrepštine, kozmetika, odjeća, pribor za fakultet, pretplata/bonovi za mobitel, povremeni odlazak u kino ili u izlazak.

Mnogi muzeji, kazališta i kina imaju popuste za studente, samo je potrebno predočiti studentsku iskaznicu („iksicu“). Na primjer, u Cinestar kinima će ulaznicu za 2D film platiti 4.9 EUR umjesto 6.5-7.9 EUR. Većina muzeja poput Arheološkog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Muzeja grada Zagreba nude studentske ulaznice, a najčešće koštaju 1-3 EUR manje od redovne cijene. Ljubitelji kazališta će ulaznicu u, na primjer Hrvatsko narodno kazalište, Gavellu i Scenoteku, platiti za 2-7.5 EUR manje.

Studentski život košta više nego ikada. Oni koji čak i imaju vremena uz studij odraditi poveći broj sati, moraju razmišljati o poreznim limitima što ih koči u nastojanju samofinanciranja i „malim luksuzima“ u sklopu studentskog života.

„Potrebne su sustavne promjene"

Rad na tuđi ugovor nakon diplomiranja do pronalaska posla u struci, rad na tuđi ugovor zbog gubitka studentskih prava, rad bez ugovora i isplata na ruke – samo su neke od situacija u kojima se neki od 150.000 studenata u Hrvatskoj odluče na rad „na crno“. Tome su doprinijeli i preniski studentski limiti.

DW je uputio upit Poreznoj upravi u broju/učestalosti ilegalnog studentskog rada i dobio odgovor da nemaju točan broj pošto ne provode zaseban nadzor za kategoriju studenata.

Magdalena otkriva da zna povelik broj ljudi koji su barem u jednom trenutku radili „na crno". „Razumijem zašto bi to netko radio, to je dodatna zarada, a ionako nam studentski rad ne ide u staž pa mi nam ništa ne znači jesmo li prijavljeni, jedino je poslodavcu rizik.“

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu se zalaže za fleksibilnije smjene za studente. Pošto se kurikulum na studijima nije previše mijenjao unazad 40-50 godina, nije napravljen po mjeri studenata koji bi uz studij i radili.

Također, u pretrazi studentskih poslova može se uočiti mnogo oglasa u kojim poslodavci traže studente na puno radno vrijeme – od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. To ide u korist apsolventima, ali svima ostalima je to neizvedivo.

Ako bi poslodavci pristali na smjene od npr. četiri, pet ili šest sati, više studenata bi se javilo i radilo čime bi se smanjila ovisnost o stranoj radnoj snazi, smatra Studentski zbor. „Da sustav funkcionira, ljudi ga ne bi iskorištavali“, zaključuje Kragić.

Ovaj članak je objavljen 19. studenoga i aktualiziran 21. studenoga.