Je li istočna Europa dorasla kineskim investicijama? | Gospodarstvo | DW | 17.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kina i Europa

Je li istočna Europa dorasla kineskim investicijama?

Kina želi proširiti utjecaj u srednjoj i istočnoj Europi. Dio istočnoeuropskih članica EU-a traži od Unije veći otpor takozvanom kineskom „korozivnom kapitalu“, ali druge zemlje ga ne vide kao prijetnju.

Sve je više onih koji tvrde da su kineska strana ulaganja po definiciji korumpirana, s otrovnim utjecajem na manje i tek formalno demokratske i tržišno orijentirane zemlje, uključujući one na istočnoj periferiji Europske unije.

Drugi su manje uvjereni da kineska ulaganja predstavljaju stvarnu prijetnju. Članice EU-a u istočnoj Europi stoje na raskrsnici u odnosima s Pekingom i Bruxellesom. „Ove investicije će ostaviti neželjene posljedice širom EU-a", rekao je za DW Eric Hontz iz vašingtonskog Centra za međunarodno privatno poduzetništvo (CIPE).

Korozivni kapital: trik ili poslastica?

„Korozivni kapital" - pojam koji je prvi uveo CIPE - odnosi se na vanjske izvore financiranja kojima nedostaju transparentnost, odgovornost i tržišna orijentacija. „Ovakav kapital obično potječe iz autoritarnih režima poput Kine i Rusije i iskorištava nedostatke u upravi u zemljama-primateljicama kako bi utjecao na njihovo donošenje političkih odluka", pojašnjava za DW Matej Simalcik, direktor Srednjoeuropskog instituta za azijske studije (CEIAS) iz Bratislave.

U slučajevima Slovačke i Češke, Peking je uspio razviti značajne veze s lokalnim oligarsima koji imaju financijske interese u Kini. „Te veze su kasnije korištene za poticanje politike koja odgovara kineskim interesima", rekao je Simalcik i dodao: „Fokusirajući se na oligarhijsku klasu, Kina je zapravo uspjela izvršiti utjecaj na obje zemlje istovremeno."

Nedavni izvještaj CEIAS-a pokazuje kako je kineska vlada uspjela zakoračiti u Češku i Slovačku preko bankarske kompanije poznate kao CEFC China Energy, koja je postala manjinski dioničar u češko-slovačkoj financijskoj grupi J&T Finance.

Pogledajte video 02:16

Crna Gora grca u dugovima Kinezima

Mađarska zainteresirana, Poljska zbunjena

U istočnoj Europi Mađarska ima najveći udio kineskih investicija poslije Srbije i planira nekoliko novih projekata, uključujući i izgradnju kontroverznog kampusa Sveučilišta Fudan u Budimpešti.

Poljska, koja je inače politička elita takozvane Višegradske skupine (u kojoj su Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska), sada je u jedinstvenoj poziciji kada je u pitanju odnos prema Kini i EU-u.

„EU s jedne strane kritizira Poljsku zbog narušavanja demokracije, dok je ova zemlja s druge strane skeptična prema kineskim investicijama zbog slične povijesne borbe poput one koje su prošle baltičke zemlje", rekao je Hontz.

Odnos Poljske prema Kini odraz je stanja američko-kineskih odnosa, jer je Varšava obično igrala ulogu partnera koji je lojalan Washingtonu. Ova zemlja je već pokazala svoju usklađenost s američkom politikom kada je u pitanju 5G internetska tehnologija.

„Međutim, postupci Poljske ne moraju uvijek biti potpuno očigledni, s obzirom na to da je u Poljskoj ideološki naglasak stavljen na razvitak nacionalnih interesa i identiteta, a to može dovesti do politike koja je u suprotnosti s njenim europskim i američkim saveznicima", rekla je Rumena Filipova, jedna od osnivateljica bugarskog Instituta za globalnu analitiku. Ipak, Poljska ima značajne gospodarska odnose s Kinom, posebno u pogledu željezničkog prometa, budući da je Poljska ključna tranzitna zemlja za željeznički transport tereta iz Kine.

„Ne bi bilo iznenađujuće da je Kina uspjela proširiti svoj utjecaj u ovoj zemlji i ubrizgati još korozivnog kapitala", upozorio je Simalcik.

Pogledajte video 25:43

Preko vakcine do geopolitičkih ciljeva

Litva uzvraća udarac

Litva je predvodila bojkot samita 17+1 (zemlje istočne Europe + Kina) u veljači i rekla kako želi da se EU obračuna s Kinom samo na razini svih zemalja to jest 27+1. „Čvršći stav Litve prema Kini je održiv, s obzirom na to da bilateralni litvansko-kineski financijski i trgovinski odnosi nemaju značajan obujam", rekla je Filipova.

Ona je dodala da je, iako je Litva u političkom i sigurnosnom smislu zaštićena članstvom u EU-u i NATO-u, postojan stav Vilniusa impresivan. „Slučaj Litve pokazuje da je kineski utjecaj u središnjoj i istočnoj Europi zapravo nestabilan jer se fokusira samo na odabrane segmente društva i politike", objasnio je Simalcik.

Ostaje da se vidi hoće li i u kojoj mjeri ostale dvije baltičke države Latvija i Estonija slijediti primer Litve. Simalcik pretpostavlja da će Estonija vjerojatno slijediti isti obrazac, mada vjerojatno na diplomatskiji način od Litve. „Što se tiče Latvije, ona će vjerojatno biti najmanje voljna od njih tri da zauzme kritički stav prema Kini, djelimice i zbog javnog mnijenja, jer Latvijci spadaju u europske narode koji Kinu doživljavaju najpozitivnije", kaže on.

Obično su se veze razvijale samo s vladajućim koalicijama, a ne i s oporbenim strankama, nastavio je on. Kao rezultat toga, gdje god su bivše koalicije izgubile izbore i bivša opozicija je došla na vlast, kao u slučaju Litve i Slovačke, vlade su postajale sve kritičnije prema Pekingu. „Slični trendovi mogu se očekivati u Češkoj, pa čak i u Mađarskoj ako oporba uspije pokolebati glas javnosti", rekao je Simalcik.

Bugarska i Rumunjska

Kineski predsjednik Xi Jinping je 2018. godine podigao kinesko-bugarske odnose na stratešku razinu, iako je kasnije pritisak SAD-a doveo do toga da Sofija donekle promijeni kurs. U usporedbi s ostalim zemljama središnje Europe, Kina je u Bugarsku i Rumunjsku uložila manje kapitala, a te dvije zemlje su zadržale lojalnost EU-u i NATO-u. 

„Ne bih rekao da su Bugarska i Rumunjska manje pogođene korozivnim kineskim kapitalom od Češke i Slovačke, već́ - na različite načine", rekao je Hontz. On je dodao da je politička elita u tim zemljama možda malo svjesnija potencijalnih negativnih utjecaja ovih investicija na njihovu sposobnost da utječu na političku ekonomiju nacije.

Bukurešt je usvojio memorandum koji blokira dodjelu ugovora o javnoj infrastrukturi tvrtkama iz zemalja koje nemaju bilateralni trgovinski sporazum s EU-om. Osim toga, Rumunjska je 2019. kineskoj telekomunikacijskoj kompaniji Huawei zabranila pristup njenim mrežama i obustavila je suradnju s Kinom oko izgradnje nuklearne elektrane Černavoda.

U Srbiji je kineski kapital dobro došao

U Srbiji je kineski kapital dobro došao

Pretjerana zabrinutost?

Nedavna studija Centra za azijske studije Središnje i Istočne Europe (CEECAS) pokazala je da vlade u regiji imaju preuveličanu sliku opasnosti od Kine. Napominje se i da su pozicije direktnih stranih investicija Kine u ovim zemljama - skromne.

Prema podacima kineske organizacije koja se bavi monitoringom globalnih investicija ove zemlje (Chinese Global Investment Tracker), u razdoblju od 2000. do 2019. godine, od 129 milijardi dolara (107 milijardi eura) vrijednih kineskih investicija u Europi, samo 10 milijardi dolara otišlo je u zemlje središnje i istočne Europe.

Prema podacima multinacionalne odvjetničke tvrtke Baker McKenzie, vrijednost kineskih direktnih investicija u Europi je s 13,4 milijardi u 2019. pala na 7,2 milijarde dolara u 2020. godini. Međutim, Mađarska je usporila ovaj trend. Bilateralna trgovina između Kine i Mađarske dostigla je 5,35 milijardi dolara u prvoj polovici 2020. godine, što je za 9,8% više u odnosu na prošlu godinu. Ukupna kineska strana ulaganja u Mađarsku iznosila su 5 milijardi dolara.

Usporedbe radi, bugarski izvoz u Kinu 2020. iznosio je 870 milijuna dolara, a uvoz 1,7 milijardi dolara. Kina je povećala svoj udio u ukupnom bugarskom izvozu s 0,6% na 2,7%. Između 2006. i 2020. kineska ulaganja u Bugarsku su bila ispod 1% stranih direktnih investicija. U 2019. rumunjski izvoz u Kinu iznosio je 850 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 5 milijardi dolara. Što se tiče stranih direktnih investicija, Kina se ne nalazi među najvećim ulagačima u Rumunjskoj. Vrijednost direktnih kineskih investicija između 2000. i 2019. u Rumunjskoj je iznosila 1,4 milijarde dolara.

„Bio sam više zabrinut prije dvije godine kada se na kineske investicije gledalo kao da su čisto komercijalne ", rekao je za DW Mikael Wigell, direktor istraživačkog programa „Globalna sigurnost“ s Finskog instituta za međunarodne odnose.

„Sada mislim da je Europa postala mudrija i shvatila da Kina koristi svoje investicije za stjecanje utjecaja i zabijanja klina u EU. Huawei je bio alarm za buđenje", dodao je Wigell.