James Bond je – Nijemac?
2. veljače 2019
U prvim romanima o Jamesu Bondu, njegov autor Ian Fleming je malo toga pisao o porijeklu svog agenta. Bond svakako mora biti Britanac – već kao časnik britanske ratne mornarice i kao agent tajne službe te zemlje. Ali to je sve što se službeno može znati o njemu.
Tek nakon što je prvi film o Bondu, „Dr. No" 1962. postigao toliki uspjeh, Fleming je u svom sljedećem romanu koji je napisao „Samo dvaput se živi" (premijera je bila tek 1967., zapravo već nakon smrti Fleminga 1964.) ipak dodao i nekoliko detalja o porijklu svog junaka. To je mjesto gdje Bond biva proglašen nestalim u akciji pa njegov šef i direktor tajne službe „M." piše njegov nekrolog.
Fleming možda tu izlazi u susret glumcu koji je prvo igrao njegovog glavnog junaka jer baš kao što je i Sean Connery Škot, tako i otac Jamesa Bonda postaje Andrew Bond, škotski inženjer. Kako bi naglasio međunarodni karakter svog agenta, njegovu majku Monique Delacroix proglašava Švicarkom.
Kako uvijek zna čemu služi taj gumb?
Mnogo kasnije, početkom sedamdesetih jedan bivši asistent Fleminga, John Pearson je prvo u Sunday Timesu, a onda i kao samostalnu knjigu objavio „Agent 007: autorizirana biografija". Nije poznato da li su Fleming i Pearson doista razgovarali o liku Bonda, ali je vjerojatno da je i autoru trebalo „meso" na „kosturu" tog izmišljenog junaka kako bi ga učinio življim.
U svakom slučaju, Pearson se poziva na detalje u djelima o agentu 007 i otkriva njegovim ljubiteljima da je on rođen u Wattenscheidu u Rurskoj oblasti i to 11. studenog 1920. Tada je to još bio samostalni gradić, ali danas je to predgrađe Bochuma gdje je ovog petka otvorena i izložba „U tajnoj misiji: špijun koji je došao iz Wattensheida".
Prema navodima Pearsona, otac Bonda je bio inženjer (to je valjda onda naslijedio i njegov sin kako bi – kao što ćemo vidjeti u filmovima - bez poteškoća upravljao bilo kakvim vozilom pod vodom, na vodi, na kopnu, u zraku i u svemiru i uvijek točno znao čemu služi koji gumbić). Njegov životopis zvuči prihvatljivo: Andrew Bond je kao britanski inženjer nakon rata bio poslan da procjeni Kruppove pogone kako bi oni bili demontirani i bio je stacioniran u Wattenscheidu. Njegova žena, Monique Delacroix je htjela zapravo roditi dijete u Velikoj Britaniji, ali nije mogla na put zbog štrajka (britanskih) željezničara.
Mnogi znaju bolje i od autora
I u kasnijim filmovima se naglašava kako je James Bond odrastao kao siroče: Pearson objašnjava kako su njegovi roditelji smrtno stradali planinareći po švicarskim Alpama. Skrbništvo je preuzela Jamesova teta, ali on je navodno i kasnije dolazio u Wattenscheid gdje je njegova obitelj imala kućicu za odmor.
Pisanje životopisa popularnih izmišljenih likova je omiljeno zanimanje tako da i o Bondu ima više autora. Charlie Higsons je napisao čitavu seriju knjiga o „Mladom Bondu" i također tvrdi da koristi autentične izvore autora. Po njemu je James Bond pak rođen u Švicarskoj, u Zürichu. Autori filmova o Bondu pak imaju drugo mišljenje: u filmu „Casino Royale" se vidi i putovnica agenta gdje pak kao mjesto rođenja piše Zapadni Berlin. U njemu je postao i mnogo mlađi: rođendan bi mu trebao biti 13. travnja 1968. (inače bi slavnom agentu sad bilo 98 godina i bio bi doista zanimljiv sljedeći film gdje će on vješto koristiti i električna kolica za starije osobe i zavoditi sve dame u staračkom domu...)
Njemački filmski kritičar i zaljubljenik u filmove o Jamesu Bondu, Siegrfried Tesche od svih tih izvora najviše želi vjerovati Johnu Pearsonu. Konačno, samo on je doista poznavao Fleminga i možda čitao i ono što nije završilo u knjizi. Utoliko je on i jedan od autora ove izložbe otvorene tamo gdje piše Pearson: u Wattenscheidu.
Bonvivant u tajnoj službi
Povrh toga, dodatni argument mu je i da je Fleming – kao što to često biva u stvaranju vlastitog junaka knjiga - James Bond dobrim dijelom i proizvod fantazije autora o samom sebi. A tu onda opet dolazimo do Njemačke: Fleming je doista bio pripadnik obavještajne službe britanske ratne mornarice za vrijeme Drugog svjetskog rata prije nego što je počeo raditi kao novinar i autor akcijskih romana.
Što je Ian Fleming doista činio u ratu – teško je reći. U svakom slučaju, on potječe iz imućne obitelji bankara (škotska banka njegovog pretka, Robert Fleming & Co je prodana američkoj Chase Mannhattan Bank tek 2000. za otprilike 7 milijardi dolara). Njegov otac Valentine je bio i zastupnikom britanskog parlamenta – i poginuo je u Prvom svjetskom ratu kao major na bojištu (u The Timesu je objavljen i nekrolog kojeg je napisao – Winston Churchill).
U svakom slučaju, barem po riječima samog Fleminga koji jedva da je mogao bez cigarete i bez pune čaše bi i Drugi svjetski rat jedva završio pobjedom saveznika bez njegove zasluge. Njemački filmski entuzijast misli kako bi barem nešto od toga ipak moralo biti istinito: „Fleming se morao suočavati s nacistima i njemačkim agentima, a kasnije je sudjelovao i u Hladnom ratu. Priče i stvari koje je doživio u Drugom svjetskom ratu je kasnije ugradio i u svoje romane", kaže Tesche.
Isto tako, Fleming je i sam dobro poznavao Njemačku, Austriju i Švicarsku gdje je i studirao. I on je obožavao Alpe gdje je naučio planinarenje i skijanje – umijeća kojima redovito vlada i agent James Bond. A bez obzira gdje je James Bond doista rođen, do konca ožujka će u Bochumu vjerojatno mnogi željeti vidjeti rekvizite iz mnogih filmova o tom agentu.
Naravno, najatraktivnija su njegova vozila, od Lotusa S1 iz „Špijuna koji me volio" pa do helikoptera-jednosjeda iz „Samo dvaput se živi". Tu su i kostimi, knjige snimanja i drugi pribor poznatog agenta. Naravno da će se prikazivati i filmovi o britanskom agentu, a pozvan je i profesor fizike Metin Tolan koji je poznat po svojim analizama u kojoj mjeri 007 prkosi ne samo ljudskim zakonima u svojim filmovima.