Izrečena kazna za "Paulin Dvor"

Bivši hrvatski vojnik Nikola Ivanković, presudom Županijskog suda u Osijeku, proglašen je krivim za počinjeni ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Paulin Dvoru kod Osijeka, u prosincu 1991. godine. Ivanković je nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 12 godina, dok je drugoptuženi Enes Viteškić oslobođen optužbe zbog nedostatka dokaza.

Pravorijek sudskog vijeća osječkog Županijskog suda epilog je tragičnog događaja od 11. prosinca 1991. godine koji se zbio u Paulin Dvoru, nedaleko Osijeka. Optužnica je teretila Ivankovića i Viteškića da su, tog dana, kao pripadnici pričuvne 130. brigade Hrvatske vojske, zajedno s više, za sada nepoznatih osoba, naoružanih vatrenim oružjem i ručnim bombama, u Paulin Dvoru iz osvete ubili 19 civila srpske nacionalnosti. Riječ je bila uglavnom o starijim stanovnicima, u dobi od 41 do 85 godina, među kojima je bilo i osam žena. Bilo je to vrijeme žestokih borbi na prilazima Osijeka, oko kojeg su srpske snage pokušavale, tih dana, zatvoriti obruč. Paulin Dvor, selo južno od Osijeka, nalazio se na samoj bojišnici, a spomenuti civili, u trenutku dolaska ubojica, sklonili su se u jednu od kuća. Kako se navodi u optužnici, spomenuta skupina pripadnika Hrvatske vojske bila je u trenutku izvršenja tog zločina izvan službe.

Kako nije bilo neposrednih svjedoka zločina, sudsko je vijeće, prema riječima suca Dragana Poljaka, u dokaznom postupku utvrdilo niz činjenica i indicija koje terete Nikolu Ivankovića da je sudjelovao u pokolju civila u Paulin Dvoru.

Odvjetnik Domagoj Rešetar, branitelj okrivljenog Ivankovića odbio je komentirati presudu te je najavio žalbu.

Do pokretanja ovog postupka došlo je tek prije godinu dana, nakon što su, čak 500 kilometara dalje, u Lici kod Gospića pronađeni posmrtni ostatci žrtava pokolja u Paulin Dvoru, gdje su u međuvremenu sklonjeni, kako bi se zločin zataškao. Ovaj slučaj hrvatsko je pravosuđe preuzelo pod pritiskom glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, koja je i ustupila dio dokaznog materijala koji su prikupili haaški istražitelji.

Osječko suđenje jedan je od važnih ispita o tome je li hrvatsko pravosuđe sposobno procesuirati ratne zločine počinjene nad srpskim civilima. Ipak, važno je spomenuti

da je tijekom desetomjesečne opsade Osijeka u svakodnevnim srpskim granatiranjima grada pobinulo više stotina nedužnih civila, no Haaški tribunal nije pokazao nikakav interes za suđenje počiniteljima tog ratnog zločina. (Draško Celing)