Izbori u Ukrajini – samo ako se jamči sigurnost

Otkako je američki predsjednik Donald Trump zamjerio svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom što nije organizirao predsjedničke izbore u Ukrajini, ta tema se ponovo našla u središtu pažnje.

„Oni koriste rat da ne bi održali izbore, ali mislim da ukrajinski narod... treba imati tu mogućnost. Možda bi Zelenski i pobijedio", rekao je Trump u nedavnom intervjuu za američki list Politico, dodajući da je vrijeme da Ukrajina održi izbore jer „ih već dugo nisu imali". Rekao je i da se situacija približava „točki kada to više nije demokracija".

Zelenski: Ukrajina će održati izbore ako uvjeti budu sigurni

„To je pitanje za narod Ukrajine, a ne za ljude iz drugih zemalja. Uz svo dužno poštovanje prema našim partnerima", rekao je ukrajinski predsjednik tijekom online novinske konferencije, odgovarajući na pitanje novinara vrši li SAD pritisak na Ukrajinu da održi izbore.

Istovremeno je rekao da bi bio spreman za predsjedničke izbore ako međunarodni partneri mogu jamčiti sigurne uvjete.

„Sada tražim od Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s europskim kolegama ako bude potrebno, da mi pomognu stvoriti sigurnost za održavanje izbora, a onda će Ukrajina u roku od 60 do 90 dana biti spremna održati ih. Osobno imam volju i spremnost za to."

Dodao je da nekoliko pitanja mora biti riješeno da bi se izbori održali – poput zaštite od stalnog ruskog granatiranja i omogućavanja sudjelovanja u glasanju i ukrajinskim vojnicima.

Još jedan problem, dodao je Zelenski, je pravni temelj potreban za osiguravanje legitimiteta glasanja. Rekao je da će tražiti od članova Vrhovne rade, ukrajinskog parlamenta, da pripreme prijedloge koji omogućavaju izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbori održali za vrijeme ratnog stanja.

„Prvo mir, pa izbori"

Ukrajinski parlament je odavno jasno dao do znanja da su izbori za vrijeme rata nemogući, rekla je Jevgenija Kravčuk, zamjenica predsjednika Kluba zastupnika stranke Sluga naroda, koja ima većinu u Vrhovnoj radi. Dodala je da su prekid vatre i stabilan mir preduvjeti za održavanje novih izbora.

„Izbori nisu samo dan glasanja, kada svi dođu i sve se čarobno dogodi. Da ne govorimo o tome kako svakog dana i svake noći stotine dronova i raketa lete prema Ukrajini, uništavajući infrastrukturu, uključujući mjesta gdje bi izbori mogli biti održani. Postoje prijetnje za život, nestanci struje, a milijun ljudi na bojištu očigledno neće napustiti svoje položaje da bi vodili kampanju ili glasali“, rekla je Kravčuk na ukrajinskoj nacionalnoj televiziji.

„Prvo mir, pa izbori“, napisao je na Telegramu Oleksij Gončarenko, oporbeni zastupnik iz stranke Europska solidarnost.

Pitanje legitimnosti izbora bez prekida vatre

Oleksij Košel, predsjednik nevladine organizacije Odbor birača Ukrajine, napomenuo je kako postoje neriješena pitanja poput organiziranja glasanja u inozemstvu, ažuriranja biračkog popisa i omogućavanja glasanja interno raseljenim osobama. Najvažnije je, rekao je, pitanje kako osigurati biračka prava i mogućnost kandidiranja za pripadnike vojske.

Isticanje teme izbora prije nego se što završe neprijateljstva i potpiše mirovni sporazum stvara dodatnu polugu pritiska na Ukrajinu – od strane Rusije i nekih međunarodnih partnera, upozorio je. Dodao je da će, ako izbori postanu dio pregovora, Rusija učiniti sve kako bi ih ometala ili smanjila izlaznost.

„Izbori zahtijevaju stvarne korake i vrijeme", rekao je Košel za DW. „Potrebne su godine da se riješe ključna pitanja. Uključivanje izbora u mirovne pregovore je ozbiljna prijetnja koja direktno ide na ruku Rusiji. Postoji realan rizik od masovnih lažnih dojava o bombama na biračkim mjestima, kibernetičkih napada i miješanja. Teško je potpuno omesti izbore, ali smanjiti izlaznost da bi se kasnije tvrdilo kako je vlast nelegitimna – u tome je Rusija vrlo dobra."

Ukrajinski Ustav zabranjuje izbore tijekom ratnog stanja

Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz ukrajinskog Centra za politiku i pravnu reformu i bivši zamjenik predsjednika Središnje izborne komisije Ukrajine, naglasio je da se izbori ne mogu održati tijekom ratnog stanja jer ih Ustav izričito zabranjuje, a osim toga, to se ne može mijenjati tijekom ratnog stanja. Dakle, izbori će biti mogući tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, završetka rata i ukidanja ratnog stanja, ističe Mahera.

Dodao je da će izbori biti smatrani legitimnima samo ako budu provedeni u skladu s međunarodnim demokratskim standardima – kada birači mogu slobodno formirati mišljenje bez straha ili prisile, uključujući strah izazvan ratom, i slobodno izraziti svoju volju na biračkim mjestima.

„Ako ukrajinski izbori ne budu održani u skladu s međunarodnim standardima, njihovo priznanje bit će dovedeno u pitanje i kod kuće i u inozemstvu. Upravo to Putin želi. On će prvi cinično tvrditi da ne priznaje izbore jer nisu održani kako treba – iako će on biti taj koji ispaljuje rakete na biračka mjesta", rekao je Mahera.

Pritisak na Trumpa iz Rusije?

Ukrajinski stručnjaci vjeruju kako Rusija potiče Trampa da vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore prije kraja rata, nadajući se destabilizaciji zemlje i postizanju mirovnog sporazuma s potencijalno popustljivijim predsjednikom.

Politički analitičar Mikola Davidjuk tvrdi da Trumpov zahtjev ignorira stvarne okolnosti i ustavna ograničenja. Naglasio je da su izbori isključivo unutarnje pitanje i da se ne mogu diktirati iz inozemstva. U komentaru za DW Davidjuk je ukazao i na dvostruke standarde u vezi s demokracijom:

„Ako Trump traži izbore od Ukrajine, zašto ne traži isto od Rusije? Zašto ne osigura da ljudi poput [oporbenog političara i šahovskog velemajstora] Garija Kasparova i drugih oporbenih ličnosti mogu sudjelovati na ruskim izborima? Zašto samo Putin? Zašto nas optužuju da šest godina nismo imali izbore, kada Rusija nema prave izbore već 20 godina – i to izgleda nikome ne smeta?"

Za njega zahtjev za održavanje izbora za vrijeme rata predstavlja pokušaj povećanja pritiska i način da se oslabi Ukrajina prije mirovnih pregovora.