Izbori u EU: Desna revolucija je izostala | Politika | DW | 27.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Izbori u EU: Desna revolucija je izostala

Izbori za EU su pokazali da narodne stranke bilježe gubitak glasova, dok Zeleni i Liberali ostvaruju porast - kao i desničari. Sve je kako se i očekivalo, samo je bio veći odaziv , kaže u DW-komentaru Bernd Riegert.

Symbolbild Europawahl (picture-alliance/dpa/P. Kneffel)

Glasači su se opredijelili za proeuropske stranke

Sudbonosni izbori, kako su izbore u EU ocijenile velike partije političkog centra, su okončani. Većina od tri četvrtine birača Europske unije i sada je, kao i ranije, glasala za proeuropske stranke. Preuzimanje vlasti u Europskom parlamentu od strane desnih populista se pokazalo nerealnim obećanjem, koje je očito ispunio samo italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini - stavivši se na čelo krajnje desno orjentiranih snaga koje svemu kažu "Ne!"

Liberalni, demokratski model u EU je pobijedio, barem za sada pa makar i s regionalno sumnjivim akcentima. U Francuskoj su desni populisti po drugi se se puta na europskim izborima pokazali kao najjača snaga u zemlji. U Italiji je trijumfirao Salvini. U Mađarskoj su desni populisti odavno državna stranka broj 1. I u Poljskoj su ostali najajača snaga, iako su zabilježili pad glasova. Ali lošije nego očekivano kroz cilj su prošli desničari u Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Porast njihovih mandata u EU je u podnošljivim granicama. Pošto nacionalistima neće uspjeti organizirati se u jednom klubu tastupnika, oni će remetiti rad parlamenta ali ga neće moći spriječiti.

Riegert Bernd Kommentarbild App

Bernd Riegerrt, dopisnik DW iz Bruxellesa

Odnos snaga se pomiče ali proeuropska struja ostaje jaka

Ali ono što je bilo sudbinsko na ovim izborima je jasno izjašnjavanje za zaštitu okoliša i političare koji zastupaju tu politiku. Zeleni val zapljusnio je dijelove EU i podario Zelenima neočekivani porast glasova. Njihov zastupnički klub biti će najvjerojatnije veći nego klub zastupnika desnih populista, okupljenih oko Salvinija. I to je veliki uspjeh. Očito su demonstracije u cilju zaštite klime i štrajkovi učenika mobilizirali birače mlađe od 30 godina. No to se desilo samo u dijelovima Zapadne Europe, prije svega u Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Finskoj. U istočnoj i jugoistočnoj Europi Zeleni i politika zaštite životne sredine à la Greta Thunberg -švedska aktivistkinja- nisu imali nikakvu ulogu.

Sudbina je snažno pokucala na vrata etabliranih stranaka političkog centra, tzv. narodnih stranaka. Oba politička bloka i demokršćani i socijaldemokrati bilježe gubitak glasova, ekvivalentan dobitku koji bilježe Zeleni i Liberali. Velike narodne stranke više neće biti u stanju da same jedna s drugom organizuju većinu. Za to će im biti potrebni u najmanju ruku Liberali, ako ne i Zeleni. To će se vidjeti na samitu EU u utorak, na kojem će šefovi država i vlada razgovarati o najvažnijim personalnim odlukama. Jednostavna formula, po kojoj bi glavni kandidat grupe koja je osvojila najveći broj glasova, a to su demokršćani, postao šef moćne Europske, komisije više ne važi. To za šefa Kluba poslanika Europske pučke stranke (EVP) Manfreda Webera znači da ima loše karte.

Infografik 27.05.2019, 7:07 EU Wahl 2019 - Parlament KRO

U Njemačkoj je posebno zanimljiva sudbina Socijaldemokrata. Oni su u stalnom padu. U Njemačkoj su po broju osvojenih glasova sada po prvi put na trećem mjestu, iza Zelenih, mada u ostatku Europe postoji suprotan trend: U Španjolskoj, Italiji i Nizozemskoj Socijaldemokrati su dobro prošli, što je dovelo do toga da njihov Klub poslanika u europskom prosjeku ne bilježi tako veliki pad glasova kao onaj koji okuplja demokršćane.

Niz specifičnosti

No tu je i niz nacionalnih specifičnosti. Grčka lijeva vlada pada u krizu. U Austriji je pobjedu odnijela partija konzervativno orjentiranog kancelara, iako mu predstoji glasanje o povjerenju. U Poljskoj se polako budi građanska opozicija.

Sudbonosni izbori su odlučeni. Rezultat glasi: Dalje u pravcu Europe iako s frgmentiranim parlamentom. Na izbore je izašlo 50 posto birača. Iako to nije odaziv na kakav bi se u jednoj demokraciji moglo biti ponosnim, on je najviši u proteklih 20 godina. Porast broja ljudi koji su izašli na izbore nošen je nadprosječnom mobilizacijom birača u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj. No u nekim članicama EU poput Bugarske i Slovačke je izlaznost pala ili je ostala na zabrinjavajuće niskom nivou.

A u Velikoj Britaniji, gdje su izbori s obzirom na predstojeći Brexit bili potpuno suvišni, izlaznost se nije srozala na nulu već je čak porasla. Birači su još jednom željeli dati oduška svojoj frustraciji i poslali su iznenađujuće veliki broj proeuropskih liberala u Strassburg.

EU dakle ostaje ono, što je svo vrijeme bila: krajnje šarena i neprozirana gomila, koja je prisiljena na kompromise. To je, izgleda, njena sudbina.

Preporuka uredništva