Izbori u BiH raspisani, ali novca za održavanje - nema | Politika | DW | 16.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Financiranje izbora

Izbori u BiH raspisani, ali novca za održavanje - nema

Izbori u Bosni i Hercegovini su raspisani za 2. listopada, a i hrvatske stranke su odustale od bojkota. Ali Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo proračun ni za prošlu, niti za ovu godinu.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 2. listopada, priopćili su početkom svibnja iz Centralne izborne komisije BiH. Građani BiH birat će članove Predsjedništva BiH, zastupnike Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, odlučivat će o sastavu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a birat će se i u entitetima: u Republici Srpskoj se biraju zastupnici Narodne skupštine i predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, odlučivat će se i o  skupštini kantona u Federaciji BiH.

Tijekom svog izlaganja nakon raspisivanja izbora, predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović rekao je da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. On je podsjetio kako je pravo izbora jasno regulirano i Međunarodnim paktom i građanskim i političkim pravima iz 1966. godine i Općim protokolom (1966. i 1989.) koji je sastavni dio Ustava BiH.

Predsjednik izborne komisije Suad Arnautović

Predsjednik izborne komisije Suad Arnautović

“Međutim, suprotno ovim normama, u BIH se još uvijek biračko pravo za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH te predsjednika i potpredsjednike RS i FBiH temelji na etnicitetu i entitetu. To je segregacijski ekskluzivitet, neprihvatljivo je i diskriminatorno razdvajanje birača na osnovu ovih kriterija“, kazao je Arnautović. Tu je i njegovo mišljenje kako ovakav diskriminatorni politički sistem ni u čemu nije kompatibilan s europskom pravnom stečevinom.

Novac - ili tužba

Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležna bosanskohercegovačka vlada treba osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Arnautović je rekao kako će po planu predstojeći izbori u BiH koštati 11.728.000 konvertibilnih maraka (oko 6 milijuna eura). Novac za izbore bi trebao biti osiguran do 19. svibnja, ali ministarstvo financija BiH na čijem čelu je Vjekoslav Bevanda (HDZ) još uvijek nije izradilo niti prijedlog proračuna.

Dok su ga brojni političari u BiH prozvali da time blokira održavanje izbora, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija u intervju za Glas Srpske branio je ministra Bevandu, što bi se moglo objasniti prijateljskim vezama između SNSD-a i HDZ-a. Tegeltija smatra da nije fer to što u CIK-u mahom kao krivca vide ministra financija i trezora Vjekoslava Bevandu.

Vjekoslav Bevanda

Ministar financija Vjekoslav Bevanda nije izradio niti prijedlog proračuna - no je li on glavni krivac?

Podrška iz Republike Srpske

"Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, stranke koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente. Siguran sam da ministru Bevandi nije cilj blokada izbora, niti da bilo što radi na tom planu", uvjeren je Tegeltija.

A dok se čeka na usvajanje proračuna gdje bi bila i sredstva za održavanje izbora, predsjednik CIK-a Suad Arnautović je upozorio da ako se ne riješi pitanje financiranja izbora do 19. svibnja, na potezu biti i pravosudne institucije.

"U Krivičnom zakonu BiH postoje izričite odredbe o tome što ako se na protupravni način onemogućava birače da ostvare svoje pravo. CIK BiH je dužan, ako smatra da je počinjeno krivično djelo, da to djelo prijavi nadležnom tužilaštvu", rekao je Arnautović obraćajući se novinarima u Sarajevu.

HDZ i dalje želi druga pravila

Odluka o održavanju općih izbora u BiH je ionako složenu  političku scenu u ovoj državi još više zakomplicirala. Tako je odmah predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ-a Dragan Čović uputio pismo brojnim međunarodnim dužnosnicima u kojem izražava "duboku zabrinutost" zbog odluke CIK-a o raspisivanju Općih izbora bez nužne izmjene Izbornog zakona.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović

Bosanskohercegovačkom HDZ-ovcu Draganu Čoviću je izbor Komšića još uvijek trn u oku.

Kako je navedeno u pismu, Čović smatra kako ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje, a onda i implementaciju izbornih rezultata. "Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava, nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH“, smatra Čović.

Čović već 15 godina, sve od kako je za člana Predsjedništva BiH 2006. godine prvi put izabran Željko Komšić kojeg u HDZ-u ne smatraju "legitimnim Hrvatom", traži jamstva i izmjenu Izbornog zakona BiH tako da hrvatskog člana predsjedništva biraju isključivo Hrvati iz BiH.

Odluka u tri "hrvatska" kantona

Posljednjih godina održano je na desetke sastanaka domaćih i međunarodnih službenika kako bi se našlo rješenje izmjene Izbornog zakona, ali svi napori su bili uzaludni. Nakon propalih pregovora izvan institucija, HDZ je pokušao dobiti podršku za svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona od delegata Doma naroda državnog Parlamenta. Čović je u parlamentarnu proceduru uputio izmjene Izbornog zakona po hitnoj proceduri, što znači da nije moguća rasprava o prijedlogu, niti ulaganje amandmana. 

U prijedlogu izmjena HDZ traži da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bi bio kandidat koji bi tamo osvojio najviše glasova, a pobjednik iz reda hrvatskog naroda bi bio onaj koji bi imao najviše glasova pod uvjetom da taj kandidat ima najviše glasova i u tri od pet kantona u kojima žive većinom Hrvati. 

Sarajevo na dan neovisnosti

Bosanskohercegovački HDZ i dalje uopće ne zanimaju tamošnji Hrvati koji ne žive u Hercegovini

Kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FbiH, Čović kaže kako bi se od 17 delegata iz hrvatskog naroda, 16 biralo iz šest kantona gdje većinom živi hrvatsko stanovništvo, dok bi zastupnici hrvatskog naroda u kantonalnim skupštinama iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno birali jednog hrvatskog delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Delegati HDZ-a i SNSD-a glasali su za prijedlog, dok je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uložio veto, odnosno proglasili ga štetnim po vitalni nacionalni interes.

Namještanje za Čovića 

Prema mišljenju Kasima Trnke, profesora ustavnog prava pitanje takozvanog legitimnog predstavljanja potrebno je samo pri izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, jer je on i formiran da bi predstavljao tri konstitutivna naroda i delegate ne biraju građani direktno, već uglavnom predsjednici stranaka.

„Izbor članova Predsjedništva BiH je druga stvar, njih neposredno biraju građani i prema izbornom sistemu demokratskih država, jednoj manjoj grupi nije moguće osigurati mjesto u Predsjedništvu na kojeg pretendira Čović. Jedino rješenje je da se članovi biraju posredno iz Parlamenta BiH“, objašnjava Trnka. 

On smatra da se prijedlozima HDZ-a dodatno produbljava diskriminacija i to ne samo prema bošnjačkom i srpskom narodu, već i Hrvatima koji na primjer žive u Sarajevu. 

Politička analitičarka Ivana Marić smatra kako HDZ istinski ne želi promjene Izbornog zakona, već održavati postojeće stanje gdje oni s koalicionim partnerima SDA i SNDS-om imaju poluge moći, a nikome ne odgovaraju za nerad koji traje već dva desetljeća i loše ekonomsko stanje u državi. 

„Oni nemaju rezultata rada koje bi predstavili građanima pa da traže još jedan mandat kako bi uradili još više. Oni samo žele ostati na vlasti kako ne bi odgovarali za sve što su uradili u prošlosti“, smatra Marić. 

„Javno žigosanje osoba“ 

Dok su još trajali pregovori oko izmjena Izbornog zakona, predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Nikola Lovrinović uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima. Zakon je također upućen po hitnom postupku, a tu se predlaže da svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi "ostalih". Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih ili na osobnu iskaznicu.

Azra Zornić na prosvjedu protiv promjne Ustava

Ako netko nije Musliman, Srbin ili Hrvat, onda nije nitko: Azra Zornić i drugi su uspješno osporili tu praksu pred Europskim sudom, ali se promijenilo nije ništa.

Takav zakon bi poslužio kod zapošljavanja, odnosno postavljanja na funkcije u institucijama BiH, kod sudjelovanja u izbornom procesu i u drugim prilikama.

Za profesora Trnku, takav Zakon je zadiranje u privatnost pojedinca, jer je pripadnost vjerskoj ili nacionalnoj grupi je isključivo stvar pojedinca. „Zbog toga se ne može ustrajati na javnom izjašnjavanju, jer je pravo svakoga da, ako želi promjeni i vjeru i naciju. To je, žargonski rečeno, svojevrsno javno žigosanje osobe", smatra Trnka.

A što s "Bosancima"? 

Međutim, iako ne postoji takav Zakon, u većini gradova već po rođenju, a na temelju imena ili lične želje, u matičnu knjigu beba upisuje kao Srbina, Bošnjaka, Hrvata ili ostalog. Na primjer u Bihaću, Banjoj Luci ili Bijeljini, upisati nacionalnost Bosanac u matičnu knjigu rođenih nije moguće, dok u Sarajevu ta mogućnost postoji od 2015. godine.

Očito da HDZ nije mario za osobama koje se izjašnjavaju kao "građanin BiH", dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava? To je primjer Azre Zornić koja je na sudu u Strasbourgu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Shodno ovakvom prijedlogu, Azra Zornić i slični ne mogu se prijaviti na natječaj u državnu instituciju ako se izjasne kao "građani ili građanke BiH", osim ako se baš takvi ne traže.