"Islamska država" i dalje postoji i u Turskoj

Bila je to izvanredna vijest ujutro 29. prosinca koja je u cijeloj Turskoj izazvala zaprepaštenje: tijekom racije protiv ćelije ogranka IS-a “Islamska država – pokrajina Horasan” (ISPK) u gradu Yalovi došlo je do žestokog oružanog sukoba koji je potrajao punih osam sati. Trojica policajaca poginula su u kiši metaka, dok su još osam policajaca i jedan zaštitar teško ranjeni. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, policajci su slijedili konkretne informacije prema kojima je radikalno islamistička skupina planirala krvave napade na velike novogodišnje proslave u turskim metropolama. Zbog akutne prijetnje i njemačko Ministarstvo vanjskih poslova pooštrilo je upozorenja za putovanja u Tursku i pozvalo na poseban oprez.

Turska javnost je bila iznenađena i činjenicom da šest osumnjičenih terorista, ubijenih u operaciji, nisu bili stranci nego turski državljani. Dugo je vladalo uvjerenje kako džihadističke skupine koriste Tursku tek kao tranzitni koridor za borce iz Srednje Azije ili s Bliskog istoka. No Yalova je pokazala drukčiju sliku: vođa ćelije i svi njezini članovi bili su Turci, raspolagali su velikim arsenalom oružja i bili spremni boriti se do smrti protiv ovog turskog režima.

I vlastitu majku htio natjerati na "pravu vjeru"

Kao što su mediji kasnije izvijestili, dvojica ubijenih muškaraca već su ranije bili u zatvoru zbog članstva u terorističkoj organizaciji i pokušaja ubojstva. Unatoč tome što su sigurnosne službe znale za njihovu radikalizaciju, pušteni su na slobodu pod određenim uvjetima nakon samo sedam mjeseci.

Iz spisa je vidljivo koliko je mržnja tih ljudi bila duboka: vlastite su članove obitelji smatrali “grešnicima i neprijateljima”, jer nisu slijedili njihovu ideologiju. Prema tvrdnjama nadležnih službi, jedan od osumnjičenih terorista čak je pokušao nasilno odvesti vlastitu majku na područja pod nadzorom IS-a u Afganistanu i Pakistanu kako bi je preodgojio prema "jedinom ispravnom putu”. Bilo je poznato i to da su turske policajce smatrali "legitimnim metama".

Ovi podaci izazvali su žestoku raspravu o tome je li Erdoganova vlada, koja je i sama naklonjena "konzervativnom" viđenju islama, godinama podcjenjivala opasnost od ovakvih radikalnih islamista.

Sustavno širenje mreže u Turskoj

Nije novost kako IS već godinama gradi svoju mrežu pristaša na području Turske. Još od 2013. se procjenjivalo kako se oko 5000 do 8000 turskih državljana pridružilo islamistima u Siriji i Iraku. Mnogi od tih boraca vratili su se nakon terorističke obuke i između 2015. i 2017. počinili terorističke napade u kojima je ubijeno gotovo 300 ljudi – ponajprije aktivisti za ljudska prava, liberali i Kurdi.

Ogranak IS‑a "pokrajina Horasan” osnovan 2015., posljednjih je godina pustio korijenje u Turskoj i profesionalizirao svoje mreže. Kako objašnjava stručnjak za sigurnost Burak Yildirim, toj skupini Turska odavno nije tek tranzitna zemlja, nego stalno utočište i njihova baza za novačenje i financiranje. ISPK ciljano traži pristaše među radnicima u nestabilnim, siromašnim rubnim četvrtima velikih turskih gradova. “Osobito oni koji smatraju previše liberalnima i službene stavove vjerskih institucija Turske, brzo postaju meta za novačenje radikalnim elementima”, dodaje Yildirim.

Od bjegunaca do gazde

Nakon što je međunarodna koalicija 2019. porazila IS u Siriji, a talibani 2021. preuzeli vlast u Afganistanu, brojni su članovi IS-apobjegli i u Tursku. Mreža je iskoristila te preokrete kako bi se reorganizirala. Uz pomoć IS‑ovih struktura iz Srednje Azije, tvrde turske obavještajne službe, turski ogranak ISPK-a sve se više profesionalizirao. U svom časopisu Voice of Khorasan teroristička skupina Tursku danas opisuje kao zemlju koja, odmah nakon Afganistana, ima najviše logističkih aktivnosti i napada.

Dugo se činilo da Ankara tolerira džihadističke skupine dok su im glavni cilj sirijski Kurdi i Asadov režim. Ankara je te skupine neko vrijeme puštala djelovati iz čistog geopolitičkog interesa, tvrdi politolog Hüseyin Cicek sa Sveučilišta u Beču. No kako je sada u Damasku na vlasti partner blizak Ankari, fokus se promijenio. Uz to, od 2024. znatno je porasla izravna teroristička prijetnja u Turskoj. "Za Ankaru je sada na prvome mjestu sigurnost vlastitog teritorija”, kaže Cicek.

Sad ipak oštro protiv IS-a

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan objavio je da su sigurnosne službe samo 2024. provele gotovo 1400 racija protiv IS‑ovih struktura. To se nastavilo i 2025. U samo nekoliko dana krajem prošle godine uhićeno je više od 500 osumnjičenih članova. Turska obavještajna služba uspjela je i u Afganistanu i Pakistanu zarobiti i prevesti u Tursku neke vodeće pripadnike skupine. Stručnjaci Cicek i Yildirim ocjenjuju takav pristup kao nužan napor za sigurnost vlastitog teritorija.

“ISPK je naučio iz pogrešaka i teritorijalnih poraza na Bliskom istoku”, dodaje Yildirim. Skupina je posljednjih godina uspostavila strateške veze s naoružanim milicijama u Africi kako bi osvojila nove izvore oružja i naučila nove taktike borbe. “Takva razmjena učinila ih je još opasnijima”, kaže Yildirim. Ipak, krajnji strateški cilj ostaje isti: sustavno širenje na području gdje nadležna vlada nije dovoljno aktivna kako bi ponovno osvojili vlastiti teritorijalni entitet.

23 "pokrajine" IS-a u svijetu

Prema podacima Njemačkog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), 2024. su u svijetu postojale ukupno 23 IS‑ove "pokrajine", a ISPK se trenutačno smatra najopasnijom skupinom. Od 2024. ona je izvela krvave napade u Iranu, Rusiji i Australiji. Iako je spriječeno mnogo planiranih napada u Turskoj, Europi i SAD-u, stručnjaci poput Ciceka upozoravaju: novi su napadi uvijek mogući. “S takvom latentnom prijetnjom Turska i Europa žive već godinama”, dodaje Cicek. No profesionalnost i lokalna ukorijenjenost počinitelja dosegnule su novu razinu, što međunarodnoj zajednici predstavlja golem izazov.