Iseljavanje iz BiH: mnogi ne vide drugog izlaza | Gospodarstvo | DW | 01.08.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Iseljavanje iz BiH: mnogi ne vide drugog izlaza

Statistike pokazuju da na najaktualnije pitanje u BiH "ostati ili otići", mnogi imaju odgovor - odlučuju se na odlazak. Odlazak pogađa i jednu od najmanjih i najmlađih općina u BiH - Berkoviće.

Iz općine Berković, s tek nešto manje od 2.300 žitelja, prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju BiH, u posljednje tri godine iselilo je 40 obitelji. Kao i ostali dijelovi BiH, ni istočna Hercegovina nije "imuna" od potrage za zaposlenjem i boljim životom. Primjerice, Trebinje je ostalo bez čak 125 obitelji, Nevesinje njih 80, Bileća 73, Gacko 70....

U Berkovićima, nekada najnerazvijenijoj mjesnoj zajednici općine Stolac niče pravo, malo naselje i pruža se nova cesta, a ljetnu tišinu i uspavanost poremeti tek pokoje vozilo. Ipak, mnogi mladi odlučuju se na odlazak, a njihov "pravac" najčešće je Banja Luka, Beograd, Pale, ali i razvijene zapadne zemlje.

Prinuđeni otići

Bosnien und Herzegowina Auswanderung in Berkovici (DW/V. Soldo)

Branko Ivanišević

Mnogi odlaze ne samo na rad nego i na studije. Još samo mjesec i pol preostalo je do prvih fakultetskih dana u Banja Luci za 21-godišnjeg Branka Ivaniševića i ljeto provodi u svome mjestu. On je tek upisao prvu godinu politologije na banjalučkom fakultetu. Na pitanje hoće li se vratiti u svoj rodni kraj ili i on jedva čeka "dati petama vjetra", za DW kaže: "Ako mi se pruži prilika za ostanak, život i rad, ne bih nikako išao iz Berkovića. Nikome nije drago jer mora otići iz svog mjesta. Mislim da se odlazi jer se prinuđeno otići, a ne zato što je to neki novi hir".

Ovaj budući politolog član je i Upravnog odbora vrlo aktivnog Udruženja omladine Berkovići. Mladi ovog mjesta organiziraju turnire u nogometu, košarci, ali i seminare. Među njima posljednji u suradnji s Nansen dijalog centrom naziva "Aktiviraj se, budi društveno koristan"."Važna je društvena korisnost. Lakše je otići u veliki grad i zaposliti se, ali mladi uz više angažiranosti ipak mogu doprinijeti ostanku", zaključuje on.

 

"Ništa bolje, a ni lošije od ostalih"

No, mladih je sve manje jer neumoljiva statistika Matične službe ove općine, kao i u mnogim bosanskohercegovačkim sredinama, pokazuje vladavinu "bijele kuge", izumiranja stanovništva. Prošle godine rodilo se novih 15, ali preminulo 25 žitelja i tek je oko 80-ak srednjoškolaca ostalo.

"Što se tiče prirodnog priraštaja i migracija stanovništva, u općini Berkovići nije ništa bolja ili lošija od ostalih općina. To je trend kao što je i na razini entiteta Republika Srpska i BiH. Mi smo svjesni problema migracija, a kod nas se ogleda najviše u mladima koji, odlazeći na školovanje, rijetko da se vraćaju", kaže za DW Bojan Samardžić, zamjenik načelnika Općine Berkovići, koji istodobno tvrdi da broj od 40 iseljenih obitelji ipak nije u potpunosti točan.

Bosnien und Herzegowina Auswanderung in Berkovici (DW/V. Soldo)

Bojan Samardžić

Perspektivu vidi u obećavajućem povećanju broja zaposlenih u privredi, i to zahvaljujući ulagačima na polju energetike, eksploataciji kamena koji se izvozi čak do Kine, projektu vjetro-parka koji će donijeti koncesiju od pola milijuna KM, (gotovo pola općinskog proračuna), ali i nova rada mjesta.

Iselilo čak 95.000 obitelji

Ali budućnost u BiH mnogi ne vide, a iseljavanje je, kako to tvrdi za DW Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, poprimilo alarmantne dimenzije.

"U proteklih mjesec dana naših 150 volontera je u 36 općina razgovaralo s mladima i pokušalo im objasniti da nije tek tako jednostavno otići na osnovu nekih lijepih priča. I dalje vlada metež po tom pitanju, tempo odlazaka je za nijansu smanjen, ali to ne znači da je to zasluga naših institucija", kaže Zukić. Ona je za DW iznijela najnovije i poražavajuće podatke o iseljavanju te kaže da je od sredine 2013., zaključno sa 2017. godinom, iz BiH iselilo čak 95.000 obitelji. Brojka je višestruko uvećana jer se radi i o obiteljima s dvoje ili troje, pa i četvoro djece."Ovo iseljavanje može se podijeliti u nekoliko faza. Na one koji su iselili i rade, one koji se nisu mogli snaći, ali i one koji se pripremaju otići bez obzira što imaju zaposlenje i, na kraju, one koji su na odlazak primorani zbog financijske potrebe", zaključuje ona.

Hoće li dio statistike postati i mladi student Branko Ivanišević s početka ove priče ili će se za četiri godine ipak vratiti u Berkoviće kako bi u rodnom mjestu živio i radio?

 

Preporuka uredništva