Iran: zatvorenice prosvjeduju protiv smrtne kazne

Dobitnicu Nobelove nagrade za mir i aktivisticu za ljudska prava Narges Mohammadi su, prema informacijama njene obitelji i odvjetnika, pretukli čuvari zloglasnog zatvora Evin u Teheranu. Navodi se da su ona i druge zatvorenice prošlog utorka (6.8.) prosvjedovale protiv smrtne kazne, što je nasilno prekinuto.

Taghi Rahmani, suprug Narges Mohammadi, potvrdio je incident u razgovoru za DW. Nekoliko zatvorenica je uslijed napada čuvara izgubilo svijest.

Mai Sato, specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u Iranu, također je izrazila zabrinutost za dobitnicu Nobelove nagrade za mir i druge ozlijeđene žene. Izjavila je za DW da, zajedno s drugim kolegama iz UN-a, stručnjacima i borcima za ljudska prava, zahtijeva hitno puštanje Narges Mohammadi na slobodu.

Sato također inzistira na adekvatnoj medicinskoj njezi za Mohammadi i ostale zatvorenice. Zatvorske vlasti poriču da su čuvari fizički zlostavljali zatvorenice.

Iranski parlament je potvrdio imenovanje novih članova vlade s Masudom Pezeškijanom na čelu. Njega se smatra reformski orijentiranim političarem. Po drugi put od 1979. godine u vladi se nalazi i jedna žena: ministrica za izgradnju prometnica i urbanizam Farsaneh Sadegh. Bi li to moglo nešto promijeniti u odnosu na položaj žena i političkih zatvorenica u Iranu, teško je reći.

Nema kontakta s djecom

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi osuđena je na deset godina zatvora zbog svog mirnog angažmana za ljudska prava, među ostalim i protiv smrtne kazne u Iranu. Uz to ona boluje od teške bolesti srca.

To je zabilježeno i u njenoj zdravstvenoj dokumentaciji, kaže njen suprug Taghi Rahmani, koji s njihovim blizancima Kianom i Alijem Rahmanijem živi u egzilu u Parizu u Francuskoj. Djeca, koja su sada 18-godišnjaci, napustila su Iran 2015. godine i od tada nisu vidjela svoju majku.

Već devet mjeseci ne smiju čuti ni njen glas: zatvorske vlasti uskraćuju Narges Mohammadi pravo na telefonske pozive.

"Vlasti ih pokušavaju slomiti"

"Narges i druge hrabre političke zatvorenice u Iranu bore se za podizanje svijesti u društvu. One predstavljaju trn u oku sigurnosnog aparata. Vlasti ih pokušavaju slomiti", kaže za DWAbdolkarim Lahiji, odvjetnik i počasni predsjednik Međunarodne federacije za ljudska prava (Fédération internationale pour les droits humains; FIDH), osnovane 1922. godine.

Lahiji, koji živi u Parizu, već se više od pet desetljeća zalaže za ljudska prava u Iranu. "Politički zatvorenici i aktivisti za ljudska prava u Iranu trebaju našu solidarnost. Pozivamo neovisne organizacije da istraže incidente u iranskim zatvorima i pozovu krivce na odgovornost."

Lahiji je, zajedno s još 42 aktivista za ljudska prava i brojnim organizacijama, objavio otvoreno pismo u znak solidarnosti s političkim zatvorenicama u Iranu. Ovo pismo je u ponedjeljak (19.8.) objavljeno u nekoliko europskih medija, uključujući francuski dnevnik Libération i njemački Tagesspiegel. U njemu se traže prekid represije i međunarodna istraga.

U teheranskom zatvoru Evin trenutno se nalazi oko 70 političkih zatvorenica različite starosne dobi, koje pripadaju različitim vjerskim zajednicama. "Ove žene su uhićene i nepravedno zatvorene jer su se zalagale za slobodu i ljudska prava u Iranu", piše u pismu.

Iran: prošle godine pogubljeno 853 ljudi

Prema podacima Amnesty Internationala, prošle godine u Iranu je pogubljeno 853 ljudi – što je najveći broj od 2015. godine. Pogubljenja se nastavljaju i u 2024. godini. Prema podacima organizacija za ljudska prava, u prvoj polovici 2024. godine u Iranu je izvršeno najmanje 274 pogubljenja.

Jedno od posljednjih poznatih dogodilo se upravo 6. kolovoza, kada je prosvjed žena u zatvoru Evin brutalno ugušen. One su ustale protiv pogubljenja aktivista Reze Rasaeija u zatvoru Dizel Abad u provinciji Kermanshah.

Reza Rasaei pripadao je kurdskoj manjini u Iranu. Ovaj 34-godišnjak je uhićen za vrijeme prosvjeda u Iranu pod sloganom "Žena, život, sloboda". Protesti su izbili nakon smrti Jine Mahse Amini 16. rujna 2022. godine. Mlada žena je odbila pokriti glavu, kako nalaže državni zakon o hidžabu u Iranu.

On i još desetak demonstranata optuženi su za umiješanost u ubojstvo pripadnika iranskih snaga sigurnosti. Rasaei je do kraja odbacivao te optužbe. Prema navodima organizacije Amnesty International, ni Rasaei ni njegova obitelj niti njegov pravni zastupnik nisu bili obaviješteni o planiranom izvršenju smrtne kazne.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku