Iran obogaćuje uran i čeka | Politika | DW | 23.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Analiza

Iran obogaćuje uran i čeka

Iran napreduje po pitanju obogaćivanja urana. Stručnjaci smatraju da je sad na potezu Zapad. Put do dogovora je još uvijek trnovit.

Iran bi u međuvremenu mogao biti u stanju proizvesti dovoljno nuklearnog materijala za jednu nuklearnu bojevu glavu u samo mjesec dana. Do ovog zaključka su, prema pisanju lista New York Times (NYT), došli stručnjaci nakon što su proučili najnovije podatke Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Američki dužnosnici, koji su proučavali povjerljiva izvješća ne smiju o tome govoriti u javnosti. No, oni su u neslužbenim razgovorima rekli da bi Iran u dogledno vrijeme mogao imati na raspolaganju potreban materijal za to, dodaje američki list. Međutim, trebat će još dugo vremena prije nego što ta zemlja bude raspolagala upotrebljivom bojevom glavom, dodaje se.

Nema konkretnog vojnog plana

NYT također citira studiju koju je nekoliko dana ranije objavio Institut za znanost i međunarodnu sigurnost (ISIS) u Washingtonu. Na temelju te studije, kao rezultat iranske "utrke za obogaćivanjem urana na 60 posto tijekom ljeta", Iran bi mogao proizvesti drugu „dozu" urana za nuklearnu bojevu glavu za manje od tri mjeseca, a treću „dozu" za manje od pet mjeseci.

Kao uran upotrebljiv za oružane svrhe slovi onaj koji ima razinu obogaćenja od 90 posto, odnosno 90 posto cjepivog izotopa urana-235. Prema posljednjem izvješću IAEA, Iran sada raspolaže s oko deset kilograma do 60 posto i oko 84 kilograma do 20 posto obogaćenog urana. Prema nuklearnom sporazumu iz 2015., Iranu je dopušteno maksimalno obogaćivanje od 3,67 posto (za civilne svrhe).

Do sada su se procjene ISIS-a iz Washingtona pokazale uglavnom ispravnima, kaže politolog Oliver Meier s Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. "U tom pogledu, sasvim je moguće da Iran sada ima dovoljno fizijskog materijala i učinkovitih centrifuga za proizvodnju dovoljne količine fizijskog materijala za bojevu glavu u roku od jednog do dva mjeseca. No, to nije dovoljno da već bude i sposoban za nuklearno oružje. Za to je potrebno puno više", kaže Meier.

Osim toga, za sada nema dokaza da je Iran nastavio provoditi svoj vojni nuklearni program, koji je obustavio prije 15-ak godina, kaže Meier u intervjuu za DW i dodaje: "Vjerojatno Iran želi povećati svoju pregovaračku moć i trenutni pritisak na Europljane i Amerikance."

Promijenjen glavni pregovarač

Abbas Araqchi

Abbas Araqchi (l.)

U međuvremenu je objavljeno da je Iran zamijenio svog glavnog pregovarača na pregovorima u Beču o „oživljavanju” nuklearnog sporazuma. U skladu s tim, dosadašnji šef Abbas Araqchi ostaje dio pregovaračkog tima, ali ima samo savjetodavnu ulogu. On je također smijenjen s dužnosti zamjenika ministra vanjskih poslova, a na tom mjestu ga je naslijedio Ali Bagheri, koji je blizak predsjedniku Ebrahimu Raisiju. Bagheri je postao poznat zbog svoje tvrde linije u pregovorima sa Zapadom.

Kadrovska promjena je prvenstveno dio načelnih promjena u iranskom Ministarstvu vanjskih poslova, kaže politolog Hamidreza Azizi iz Berlinske zaklade za znanost i politiku (SWP). Istina je da je promjena zamjenika ministra prilično uobičajena pojava kada novi ministar preuzme dužnost. Ipak, Bagheri, koji pripada taboru tvrdolinijaša, mogao bi se zalagati za novi sukob, smatra naš sugovornik. "Sve u svemu, ta je zamjena birokratsko pitanje i ne treba je nužno promatrati kao promjenu iranske nuklearne politike", rekao je Azizi za DW.

Trnovit put

Prošlog vikenda, povodom posjeta šefa IAEA Rafaela Mariana Grossija Teheranu, iranska vlada objavila je da će dopustiti međunarodnim inspektorima da instaliraju nove memorijske kartice u nadzorne kamere na relevantnim nuklearnim lokacijama. Time je, barem jednim dijelom, okončana jednomjesečna blokada nadzornih aktivnosti IAEA. To ukazuje na to da Iran i dalje želi krenuti diplomatskim putem, rekao je Azizi. Međutim, čini se da je vlada pooštrila svoj stav o brojnim kritičnim pitanjima, osobito zahtjevu Teherana za jamstvima da se SAD više neće povući iz dogovora.

Što bi se onda moglo dalje događati s obzirom na pregovore? Važno je, kaže Meier, da se razgovori nastave što je prije moguće. Zapad bi, kako kaže, morao vršiti pritisak u tom smjeru.

Rafael Mariano Grossi

Rafael Mariano Grossi

"No također je jasno da je SAD prvi prekršio sporazum i da je Iran na to reagirao. Stoga bi bio primjeren i jasan signal da su Amerikanci spremni ukinuti sve sankcije koje je Trump uveo", kaže Meier. Općenito, konkretnim obećanjima bi, kako dalje kaže, trebale jasno pokazati da koristi od povratka nuklearnom sporazumu za Iran nadmašuju svako njegovo buduće kršenje.

Čini se da je Iran i dalje zainteresiran za sporazum, kaže Hamidreza Azizi. No, iskustva iz posljednje tri godine očito su tu zemlju učinila asertivnijom i manje fleksibilnom, kaže Azizi: "Zato mislim da je dogovor još uvijek moguć. No, put kojim se do njega može stići čini se da je prilično trnovit."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva